Tajna mediteranske prehrane se istražuje

Jedan od glavnih interesa preventivne medicine danas je proučavanje veze između prehrane i kroničnih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, te karcinoma.
Mediteranska prehrana smatra se zlatnim standardom pravilne prehrane, a povezuje se sa smanjenim morbiditetom i mortalitetom, posebice zbog utjecaja na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Studije na populacijama koje su promijenile svoju prehranu i prihvatile "zapadnjački tip" prehrane ukazuju na veću učestalost bolesti povezanih uz pogrešnu prehranu. U nekih od ovih populacija bilježi se i veća učestalost dijabetesa, iako su još uvijek prisutne kontroverze o ulozi prehrane u nastanku poremećaja tolerancije glukoze. Ipak, postoje dokazi da prehrana bogata kompleksnim ugljikohidratima i jednostruko nezasićenim mastima (maslinovo ulje) pozitivno utječe na inzulinsku osjetljivost.
Kada je riječ o mediteranskoj prehrani, valja imati na umu da ne postoji tipična mediteranska prehrana. Na Mediteranu se nalazi 16 zemalja, a vrste prehrane naroda tih zemalja razlikuju se čak i u pojedinim regijama. Razlike u kulturi, porijeklu, gospodarskim uvjetima i poljoprivredi rezultiraju različitim prehrambenim navikama populacije. Ipak, postoje neke temeljne karakteristike mediteranske prehrane koje su ukratko sadržane u 5 točaka;
1. Visok udio voća, povrća, žitarica, orašastih plodova
2. Uključuje maslinovo ulje kao važan izvor jednostruko nezasićenih masnoća
3. Riba, perad i mliječni proizvodi konzumiraju se u umjerenim količinama, a unos crvenog mesa je nizak
4. Jaja se konzumiraju 0-4 puta tjedno
5. Vino se konzumira u niskim ili umjerenim količinama, ali često svakodnevno
Sve ove točke slikovito su prikazane na piramidi mediteranske prehrane.

Iako se o blagotvornim svojstvima mediteranske prehrane mnogo govori, još uvijek nije poznat potpun algoritam pozitivnih djelovanja pojedinih karakterističnih namirnica i cjelokupnog prehrambenog uzorka. Istraživanja uključuju nekoliko osnovnih okosnica ovakve prehrane, a to je, primarno, nizak unos zasićenih masti i visok unos jednostruko nezasićenih masti porijeklom poglavito iz maslinovog ulja, te umjereno konzumiranje crnog vina bogatog antioksidansima. Nedavno je objavljena studija koja kao "ključ" pozitivnog djelovanja mediteranske prehrane postavlja prehrambena vlakna. Rezultati ove studije ukazuju na blagotvorni utjecaj mediteranske prehrane na kardiovaskularno zdravlje zbog visokog unosa prehrambenih vlakana i voća. U počecima izučavanja mediteranske prehrane, znanstvenici su pridavali važnost bogatstvu ovakve prehrane povrćem, voćem, žitaricama, vinom, maslinovim uljem, grahoricama i ribom.

Uočena je i manja učestalost bolesti srca u mediteranskoj populaciji. U ovim područjima, zemljopisni i poljoprivredni čimbenici uvjetovali su prihvaćanje prehrane koja je bogata vlaknima i jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, a siromašna zasićenim masnoćama koje uzrokuju začepljenja arterija.
Grci sa zdravim kardiovaskularnim sustavom unatoč masnoj prehrani
Istraživanja provedena u Grčkoj šezdesetih godina prošlog stoljeća ukazuju da je tadašnji udio masti u prehrani bio viši od preporučenog (35 %). Unatoč tome, njihova prehrana bila je povezana s odličnim zdravljem. Zasićene masnoće bile su vrlo malo zastupljene, a glavnina masti potjecala je iz jednostruko nezasićene oleinske masne kiseline koja je potjecala iz maslinovog ulja. Stanovnici ruralne Krete šezdesetih godina konzumirali su čak 40 % masti u prehrani i to 29 % jednostruko nezasićenih masti, 8 % zasićenih masti i 3 % višestruko nezasićenih masti. Ovaj profil masti pokazao se pozitivnim, bez obzira što je količina masti prilično visoka.
Interesantan je podatak da je u to doba učestalost bolesti srca u grčkoj populaciji bila skoro 90 % niža od učestalosti u Americi. Istodobno, učestalost drugih kroničnih bolesti također je bila niža nego u drugim zemljama. Primjerice, učestalost raka dojke bila je četiri puta niža nego u Japanu, a životni vijek Grkinja bio je najviši na svijetu.
Stoga se čini se da je za aktivnog čovjeka bez problema s tjelesnom masom potpuno prihvatljiva mediteranska prehrana s čak i nešto višim udjelom masti.
Smjer istraživanja
Istraživanja koja se trenutno planiraju namjeravaju razjasniti utjecaj dva glavna oblika mediteranske prehrane na zdravlje. Radi se o:

Maslinovo ulje ima mnoštvo pozitivnih utjecaja na zdravlje, te je svakome preporučljivo zamijeniti jedan dio zasićenih masnoća s maslinovim uljem.

Pouka za naše krajeve
Trenutne studije ukazuju na snažna odstupanja u unosu hrane u različitim zemljama na području Mediterana. Čini se da je ipak snažan prodor "zapadnjačke prehrane", te stresan i ubrzan stil života učinio svoje. Stoga je prednost hrvatskog dijela Mediterana u prilično očuvanoj okosnici mediteranskog prehrambenog uzorka. Isplati se potruditi i naučiti, održati i očuvati tradiciju Mediterana i prehrane u našim krajevima.

Darija Vranešić, dipl.ing.