Učinak konzumacije brusnice na rizik od kardiovaskularnih bolesti i regulaciju glukoze

Osim što su niskokalorične, bogate su prehrambenim vlaknima, mineralima poput magnezija, kalija i kalcija te vitaminima C i E. Ono što brusnicu čini posebno zanimljivom su njezini brojni bioaktivni spojevi poput fenolnih kiselina, flavonoida, antocijana i tanina koji posjeduju snažna antibakterijska i protuupalna svojstva.

Kliničke studije prethodnih godina istraživale su potencijalne zdravstvene dobrobiti konzumacije brusnice, posebno u kontekstu prevencije infekcija mokraćnog sustava. Međutim, nedavne studije sve više istražuju povezanost između konzumacije brusnice i metabolizma glukoze i lipida, s posebnim naglaskom na mogućnost smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti te regulacije razine glukoze u krvi. Dok su pojedina istraživanja ukazala da konzumacija brusnice može pozitivno utjecati na razinu glukoze i lipida u krvi, druga su pak pokazala manje uvjerljive rezultate.

Kako bi se pružili noviji dokazi te razjasnile eventualne razlike u dosadašnjim rezultatima, cilj nedavnog sustavnog pregleda bio je procijeniti potencijalni učinak konzumacija brusnice na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i poboljšanu regulaciju razine glukoze u krvi.

Provedeno je pretraživanje literature te je u sustavni pregled uključeno ukupno 16 studija. Uočeno je da je konzumacija brusnice povezana sa smanjenjem omjera ukupnog kolesterola i HDL kolesterola te homeostaznog modela procjene inzulinske rezistencije (HOMA-IR). Međutim, nije zabilježena povezanost između konzumacije brusnice i razina ukupnog kolesterola, HDL kolesterola, LDL kolesterola, ukupnih triglicerida, glukoze u krvi natašte, glikiranog hemoglobina (HbA1c) te inzulina natašte. Nedavna istraživanja pokazuju da omjer ukupnog i HDL kolesterola, veći od 5 ukazuje na povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Konzumacija brusnice koja značajno smanjuje spomenuti omjer ukazuje da brusnica može imati koristi u regulaciji lipida. Mogući mehanizmi uključuju prisutnost polifenola u brusnicama, posebno antocijana, fenolnih kiselina i flavonoida. Smatra se da antocijani mogu smanjiti nakupljanje lipida u jetri i lipogenezu putem regulacije sterol regulatornog elementa-vezujućeg proteina (engl. Sterol regulatory element binding protein-1c, SREBP-1c), poticanjem lipolize aktiviranjem peroksisom proliferator-aktiviranog receptora (engl. Peroxysome proliferator-activated receptor gamma, PPAR) te smanjujući oksidativni stres.

Nadalje, u analizi podskupina, uočeno je da konzumacija brusnice u suhom obliku kao što su kapsule, prahovi i tablete rezultira značajnim smanjenjem razine inzulina natašte, dok trajanje intervencije, zdravstveno stanje te doziranje polifenola i antocijana nisu imali utjecaj na parametre lipida i glikemije u krvi.

Znanstvenici zaključuju da konzumacija brusnice može imati korisne učinke na metabolizam lipida i glukoze, posebno u smanjenju omjera ukupnog i HDL kolesterola te poboljšanju osjetljivosti na inzulin. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli potencijalni učinci i mehanizmi djelovanja.

Izvor: Nutrients