Prehrambene navike i sindrom suhog oka

Poremećaji suznog filma mogu uzrokovati simptome poput peckanja, svrbeža, suzenja ili zamagljenog vida. Uzroci suhih očiju mogu biti raznoliki, uključujući hormonalne promjene, autoimune bolesti, upaljene žlijezde kapaka ili alergijske bolesti oka. Kod nekih ljudi smanjena proizvodnja suza ili njihovo pojačano isparavanje mogu doprinijeti ovom stanju.

S godinama, rizik od razvoja sindroma suhog oka raste zbog fizioloških promjena koje utječu na sastav i proizvodnju suza. Osobito kod žena starijih od 40 godina, pad razine estrogena nakon menopauze, ženskog spolnog hormona koji ima ključnu ulogu u održavanju vlažnosti oka može dovesti do razvoja sindroma suhog oka.

Osobe koje imaju suhe oči mogu razviti neke od komplikacija, poput infekcija oka, oštećenja površine očiju te smanjene kvalitete života. Liječenje spomenutog zdravstvenog stanja ovisi o uzrocima simptoma. Neke od intervencija uključuju uporabu kapi za oči, lijekova koji potiču proizvodnju suza ili čepova suznih kanala koji pomažu zadržati suze u očima.

Novija istraživanja ističu ulogu određenih hranjivih tvari poput omega-3 masnih kiselina, vitamina A i D te antioksidansa u održavanju zdravlja površine oka. Takvi nalazi potaknuli su interes za istraživanje učinaka određenih hranjivih tvari u ublažavanju i potencijalnom liječenju sindroma suhog oka, što je rezultiralo sve većom uporabom različitih dodataka prehrani u tu svrhu. Cilj nedavno provedenog istraživanja bio je istražiti prevalenciju sindroma suhog oka među korejskim ženama starijima od 40 godina te istražiti povezanost njihovih prehrambenih navika sa spomenutim sindromom.

Istraživači su analizirali podatke iz 8. Korejskog nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane (KHANES VII) koje je 2019. godine proveo Korejski centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Ukupno je 92 888 sudionica navelo vrstu i količinu hrane i pića koju su konzumirali u posljednja 24 sata. Njihov je prehrambeni unos zatim procijenjen za određene makronutrijente, makrominerale, mikrominerale te vitamine topive u vodi i mastima.

Utvrđeno je da je povećan unos određenih hranjivih tvari, uključujući vlakna, proteine, omega-3 masne kiseline, vodu te vitamine A, C i E povezan sa smanjenim rizikom od razvoja sindroma suhog oka. Omega-3 masne kiseline poznate su po svojim protuupalnim svojstvima koja su korisna za zdravlje rožnice. Vitamin A ima ključnu ulogu u proizvodnji glikoproteina koji suznom filmu daju gelastu konzistenciju. Nadalje, vitamini C i E, kao antioksidansi, štite suzni film od oksidativnih oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Zabilježeno je da je povećana konzumacija ugljikohidrata, šećera, masti, kolesterola, željeza i cinka povezana s višom prevalencijom sindroma suhog oka. Prehrana bogata mastima može spriječiti sekretornu funkciju suzne žlijezde dok prekomjerne razine natrija mogu uzrokovati dehidraciju, pridonoseći razvoju sindroma suhog oka.

Studija potvrđuje da je redovita svakodnevna konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina i zdravih masti važna za cjelokupno zdravlje očiju. Ostale namirnice dobre za oči uključuju plavu ribu, sjemenke, morske alge, jaja, slatki krumpir, jagode, orašaste plodove, grah te svo zeleno i žuto povrće.

Izvor: Nutrients