Folna kiselina može smanjiti rizik od autizma kod potomaka

Simptomi poremećaja mogu se pojaviti već u prve dvije godine života, dok se kod blažih oblika simptomi otkriju tek u školskoj dobi. Dok je genetska predispozicija prepoznata kao važan čimbenik rizika, sve više istraživanja ističe ulogu okolišnih faktora, uključujući prehrambene čimbenike u razvoju ASD-a.

Folat ili vitamin B₉ ima ključnu ulogu u razvoju fetusa i funkcije mozga. Sudjeluje u važnim biološkim procesima poput metilacije i replikacije DNA. Folat je prirodno prisutan u hrani poput zelenog lisnatog povrća, naranče, avokada, graha i drugih namirnica. Sintetski oblik folata naziva se folna kiselina, koja se često koristi u dodacima prehrani i obogaćenoj hrani. Folna kiselina često se preporučuje trudnicama kako bi se spriječili razvojni poremećaji fetusa, poput defekata neuralne cijevi.

Nedavno provedene studije ukazuju da je dodatni unos folne kiseline tijekom rane trudnoće povezan s nižim rizikom od ASD-a kod potomaka. Prema rezultatima, unos folata od najmanje 400 µg/dan putem prehrane i dodataka smanjuje spomenuti rizik. Međutim, dosadašnje studije uglavnom su provedene u zapadnim zemljama, pružajući mješovite rezultate.

Stoga je skupina istraživača provela populacijsku studiju na djeci u Kini od 2016. do 2017. godine kako bi utvrdili utječe li uzimanje dodataka folne kiselina u različitim fazama trudnoće na rizik od razvoja ASD-a kod potomaka.

Studija je uključila ukupno 6049 djece, dobi od 16 do 30 mjeseci. Njihove su majke kategorizirane u slijedeće skupine: trudnice koje su kontinuirano uzimala dodatke folne kiseline tijekom razdoblja prije začeća i prije poroda, trudnice koje su uzimale dodatke folne kiseline u jednom od tih razdoblja te skupina trudnica koja nikada nije uzimala folnu kiselinu u obliku dodatka prehrani. Nakon toga proveden je probir njihove djece na ASD.

Uočeno je da su majke koje nisu uzimale folnu kiselinu u obliku dodatka prehrani tijekom prenatalnog razdoblja imale veći rizik za ASD kod potomstva, u usporedbi s majkama koje su uzimale folnu kiselinu. Također, majke koje nisu uzimale dodatke folne kiseline ni prije začeća ni tijekom perinatalnog razdoblja imale su veći rizik za ASD kod potomstva, u usporedbi s majkama koje su kontinuirano uzimale folnu kiselinu.

Prema rezultatima studije, redoviti unos dodataka folne kiseline kod trudnica može značajno smanjiti učestalost ASD-a kod potomaka, s posebnim naglaskom na važnost intervencije tijekom prenatalnog razdoblja. Ističe se potreba za promicanjem svijesti trudnica o važnosti uzimanja dodataka folne kiseline.

Izvor: Frontiers in Nutrition