Utjecaj hrane dostupne kod kuće na prehrambeni unos u djece

Mališani se oslanjaju na roditelje i njihove odabire, a dostupnost hrane u domu uvelike utječe na njihove prehrambene izbore. Nova studija sa Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign istražuje promjene u dostupnosti hrane u domu i unosu hranjivih tvari kod djece od 2 do 4 godine.

Istraživači ističu kako je važno razumjeti da okruženja u kojima se djeca nalaze mogu utjecati na njihovu prehranu i prehrambene navike. Hrana i pića dostupna kod kuće, izloženost toj hrani i piću, ali i mogućnost pristupa te samostalnog posluživanja istima svakako će utjecati na kasnije prehrambene odabire. Istraživači su koristili su Inventar hrane u kućanstvu (engl. Home Food Inventory, HFI) kako bi mjerili dostupnost hrane u dobi od 24, 36 i 48 mjeseci. HFI je sveobuhvatna lista kategorija hrane. Podaci iz HFI-a povezani su s anketama o konzumaciji hrane u  djece, a koje su popunile njihove majke.

Studija je uključivala 468 majki i djece koje su sudionici u STRONG Kids 2, trajnom istraživačkom projektu na Sveučilištu Illinois koji proučava prehranu i zdrave navike djeteta od dobi novorođenčeta do 10. godine života.
HFI uključuje indeks pretilosti koji ukazuje na rizik od potencijalne pretilosti uzrokovane unosom različitih namirnica. Međutim, ocjene se temelje na prehrambenim preporukama za stariju djecu i uključuju mliječne proizvode s uobičajenim redovitim  udjelom mliječne masti poput mlijeka, jogurta i sira. Maloj djeci su potrebne različite energijske i nutritivne potrebe, a mliječni proizvodi se smatraju sastavnim dijelom zdrave prehrane za malu djecu, nužne za njihov rast i razvoj.

Testirana su tri indeksa pretilosti, od kojih su dva bila razvojno osjetljiva indeksa koja su isključila mlijeko, jogurt i sir. Čak i s izmijenjenim kategorijama, otkrili su da su indeksi pretilosti značajno porasli od 24 do 48 mjeseci. Kako djeca odrastaju, prisutnost hrane koja je bogata energijom i mastima ima tendenciju rasta. Djeca mogu češće tražiti takvu hranu, a vanjski utjecaji, poput mišljenja vršnjaka, postaju izraženiji i važniji. Zabilježeno je i kako povrće postaje više dostupno u domu s 48 mjeseci te je istaknuto kako cilj nije bio podijeliti namirnice na dobre i loše, već je cilj osigurati unos nutritivno bogatih namirnica. Drugi istraživački cilj bio je testirati valjanost mjere HFI za malu djecu, budući da je metoda razvijena za adolescente.

Dostupnost mesnih prerađevina poput mesnog nareska i hot-dogova bila je povezana s većim unosom zasićenih masti, jednako kao što je i dostupnost zaslađenih pića, slatkiša, deserta i slanih grickalica bila povezana s većim unosom tih namirnica. Veća prisutnost voća i povrća u domu također je bila dosljedan pokazatelj.

Ti nalazi ukazuju da je HFI pouzdana mjera dostupnosti hrane u domu i pokazuje povezanost s unosom hrane i nutrijenata za djecu u dobi od 24, 36 i 48 mjeseci, zaključuju istraživači. Istraživači navode kako postoje složeni čimbenici koji utječu na odluke roditelja.

Djeca mogu tražiti određene namirnice, što može proizaći iz utjecaja medija i oglašavanja. Ističu kako treba razmotriti tko još živi u kućanstvu, kao i uzeti u obzir radne obveze roditelja te da je potrebno zalagati se za pristup prehrambenim sustavima kako bi svi imali pristup nutritivno bogatoj i zdravstveno ispravnoj hrani te kako bi se roditelji osjećali sigurno i podržano u donošenju odluka koje utječu na zdravlje i dobrobit njihove djece.

Izvor: University of Illinois College of Agricultural, Consumer and Environmental Sciences