Kako poboljšati probavljivost i bioraspoloživost biljnih proteina?

Proteini osim što predstavljaju izvor energije, ključni su nutrijenti za očuvanje čvrstoće kostiju, izgradnju novih stanica i tkiva te regulaciju metabolizma. Iako se preporučuje proteine unositi putem cjelovitih namirnica, danas na tržištu postoji veliki broj različitih proteinskih proizvoda koji se ističu jednostavnošću i praktičnošću primjene.

Izvori proteina u tim proizvodima mogu biti životinjskog ili biljnog podrijetla. Proteini životinjskog podrijetla smatraju se potpunim proteinima jer sadrže sve esencijalne aminokiseline u količinama potrebnim ljudskom organizmu, dok za biljne proteine to nije slučaj. Međutim, pravilnom kombinacijom različitih biljnih izvora proteina moguće je osigurati unos svih aminokiselina potrebnih za zdravlje.

Protein graška općenito se smatra visokokvalitetnim biljnim proteinom jer sadrži sve esencijalne aminokiseline. Osim toga, protein graška ima visoku probavljivost te veću dostupnost biološki aktivnih peptida u usporedbi s drugim biljnim proteinima. Redovita konzumacija proteina graška pruža niz prednosti, uključujući poticanje rasta mišića, regulaciju tjelesne mase, kontrolu šećerne bolesti te potporu zdravoj funkciji srca.

Prethodne studije pokazuju da istovremeni unos egzogene mješavine enzima, zajedno s biljnim proteinima povećava probavljivost proteina te smanjuje razliku u nutritivnim prednostima između životinjskih i biljnih proteina. Nadalje, istraživanja ističu povoljan utjecaj probiotika na probavljivost proteina, zbog njihove sposobnosti poboljšanja sastava crijevne mikrobiote. Stoga je cilj nedavno provedene randomizirane, dvostruko slijepe, placebom kontrolirane studije bio procijeniti učinak dodatnog unosa mješavine enzima i probiotika na probavljivost proteina i  bioraspoloživost aminokiselina u proteinima graška.

Studija je uključila 15 sudionika, dobi 18 do 35 godina, nasumično raspoređenih u dvije skupine. Intervencijska skupina primala je mješavinu enzima i probiotika, dok je kontrolna skupina primala placebo, tijekom 15 dana. Oba dodatka, i intervencijski dodatak i placebo sadržavali su 30 g proteina graška. Ispitivani dodatak sadržavao je proteolitičke enzime iz plijesni Aspergillus niger te probiotike, uključujući Bacillus coagulans, Bacillus clausii, Bacillus subtilis te Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus plantarum. U uzorcima krvi analizirane su razine aminokiselina, inzulina te C-reaktivnog proteina (CRP). Uz to, procijenjene su vrijednosti dušika te sastav crijevne mikrobiote.

U intervencijskoj skupini uočena je povećana apsorpcija ukupnih aminokiselina te skraćeno  vrijeme potrebno za postizanje maksimalne koncentracije aminokiselina, u usporedbi s kontrolnom skupinom. Također, u intervencijskoj skupini primijećene su promjene u sastavu mikrobioma niske taksonomske razine, ali ne i viših redova. Dodatak enzima i probiotika pokazao se sigurnim u ovoj studiji jer nisu zabilježene promjene u razinama dušika i C reaktivnog proteina (CRP) među skupinama.

Znanstvenici zaključuju da redovita konzumacija mješavine enzima i probiotika poboljšava probavljivost proteina i apsorpciju aminokiselina iz proteina graška te utječe na sastav crijevnog mikrobioma. Također ističu potrebu za daljnjim studijama na većem uzorku populacije, kako bi se potvrdili rezultati provedene studije.

 Izvor: Frontiers in Nutrition