Religija i hrana

Način prehrane i izbor namirnica i pića mijenjao se kroz vijekove. Dva su osnovna čimbenika utjecala na način prehrane: dostupnost hrane i civilizacijski pristup načinu pripremanja jela. I dostupna hrana i način njezina pripremanja mijenjali su se tisućljećima i više ili manje razlikovali u raznim zemljama i podnebljima. Religija je u tom kontekstu odigrala vrlo važnu ulogu. Ponekad se čak i privrženost određenoj religiji promatra kroz odnos prema hrani..
Vrijeme je korizme. Mnogi ovo razdoblje koriste kako bi se odrekli nekih poroka i očistili svoj organizam. Najčešće se odričemo cigareta, alkohola i drugih opojnih sredstava, ali i hrane koju smatramo «zabranjenom», primjerice čokolade, slatkiša, mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla.

Hrana je bit i osnovni uvjet života. Ona sudjeluje u njegovu stvaranju i nastajanju, u njegovu održavanju i nestajanju. Hrana je gotovo kao život. Bez nje nema života, a bez života nema potrebe za hranom.

Način prehrane i izbor namirnica i pića mijenjao se kroz vijekove. Dva su osnovna čimbenika utjecala na način prehrane: dostupnost hrane i civilizacijski pristup načinu pripremanja jela. I dostupna hrana i način njezina pripremanja mijenjali su se tisućljećima i više ili manje razlikovali u raznim zemljama i podnebljima. Religija je u tom kontekstu odigrala vrlo važnu ulogu. Ponekad se čak i privrženost određenoj religiji promatra kroz odnos prema hrani.

Utjecaj religije na prehranu provlači se od davnina sve do današnjeg doba, a uloga hrane u religiji temelji se na:

- komunikaciji sa Bogom (kroz riječi zahvale ili traženja blagoslova)
- demonstriranju vjerovanja kroz prihvaćanje pravila vezanih uz prehranu
- učvršćivanje vjere kroz post

Prehrambene restrikcije mogu se odnositi na:

- hranu koja se smije i ne smije jesti
- hranu koja se smije konzumirati u određeno doba dana ili godine
- vrijeme dana kada se smije jesti
- način pripreme hrane
- pravila kada, kako i koliko dugo postiti

-- Fieldhouse, P. (1986) Food and Nutrition: Customs and Culture. Croom Helm, London; p. 111.

KRŠĆANSTVO

Isus reče: Ja sam kruh života. Tko dolazi k Meni sigurno neće ogladnjeti. Tko vjeruje u me, sigurno neće nikada ožednjeti … (Ivan 6:24-35).

Dajući hrani centralni i najvažniji položaj za sva živa bića, nije čudno što slike povezane s onim što jedemo postaju vrlo važne u kršćanskoj tradiciji. Najsnažnije od ovih slika su, naravno, kruh i vino, koji predstavljaju tijelo i krv Kristovu, njegovu žrtvu na križu.
Simbolično značenje u kršćanskoj religiji imaju i jaja, janje, med, mlijeko, masline..., zapravo, otkada kršćani vjeruju da su sve dobre stvari darovi dani od Boga, svaki obrok ima duboko religijsko značenje.

Kršćanstvom dominiraju tri struje: rimokatolička, pravoslavna i protestantska.

Rimokatolici : Rimokatolici godišnje imaju nekoliko većih svetkovina (Božić, Uskrs, Bogojavljanje, Veliki Petak (petak prije Uskrsa), Uzašašće (Spasovo, 40 dana poslije Uskrsa) i Duhovi (50 dana poslije Uskrsa) uz koje se veže određena hrana i način prehrane. Post i/ili ne konzumiranje mesa (negdje i jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda) prakticira se tijekom korizme, 40 dnevnog razdoblja koje prethodi Uskrsu, zadnji petak u Adventu, čistu Srijedu i Veliki Petak. Hrana i piće (izuzev vode) trebali bi se izbjegavati sat vremena prije mise.

Pravoslavci : Hrana i piće izbjegavaju se prije mise. Meso i svi životinjski proizvodi (mlijeko, jaja, maslac i sir) zabranjeni su za vrijeme posta; riba se izbjegava no školjke su dozvoljene. Neki izrazito odani pravoslavci izbjegavaju i maslinovo ulje za vrijeme posta.

Protestanti : Najvažnije svetkovine u protenstantskoj vjeri su Božić i Uskrs. Post se rijetko prakticira. Neke posebne prehrambene navike uvriježene su kod dviju protenstantskih struja, mormona i adventista.

Mormoni izbjegavaju pretjeranu konzumaciju alkoholnih pića kao i pijenje toplih napitaka (kave i čaja). Mnogi mormoni izbjagavaju čak i sve napitke koji sadrže kofein. Vjernici se potiču na konzumaciju žitarica i na ograničavanje unosa mesa. Neki mormoni poste jednom mjesečno, a novac za hranu doniraju siromašnima.

Adventisti izbjegavaju prejedanje; veliki broj njih su lakto-ovo vegetarijanci (a ukoliko se meso konzumira, svinjetina se svakako izbjegava). Čaj, kava i alkoholna pića su zabranjena. Začini i začinsko bilje se izbjegavaju.

JUDAIZAM

Židovski su «prehrambeni zakoni», poznati kao Kashrut , a moglo bi se reći da su najkompleksniji od svih religijskih zakona koji se tiču prehrane. Poznat termin u židovskoj religiji, a i upućenijima i izvan nje, je Kosher (košer), koji bi se mogao prevesti kao «nešto što pristaje». Izraz se izvorno odnosio na ubijanje (klanje) životinja, a danas uključuje svu hranu koja je prema židovskim zakonima prikladna. Hrana je košer, odnosno prikladna je ukoliko je pripremljena prema zakonima židovske religije. Neprikladna hrana je ne-košer hrana i smatra se «nečistom». Da bi namirnice životinjskog podrijetla bile košer, životinja mora biti preživač, što znači da hranu koju jede mora žvakati i mora imati razdvojene papke. Svinja primjerice ima procjepe na papcima, no nije preživač, a samim time ni košer. Perad, poput piletine, pataka, purica i gusaka imaju kandže i dvostruko ovijen želudac pa je i potencijalni košer, ovisno o tome kako su životinje ubijene.

Ptice koje se ne ubrajaju u domaće životinje ne spadaju u košer hranu. Životinje koje su umrle prirodnom smrću nisu košer. Životinja se mora ubiti na najbezbolniji način i što brže kako ne bi bila svjesna da umire. Namirnice koje su pripravljene s krvlju Židovi ne smiju jesti, jer je krv sinonim života.

Jaja i mlijeko su košer hrana ako potječu od košer životinja. Jaja koja sadrže i najmanju količinu krvi, nisu dozvoljena. Meso, mlijeko i njihovi proizvodi ne smiju se jesti, kuhati ili procesirati zajedno. Voće, povrće i riba smatraju se «neutralnom» hranom i smiju se konzumirati s mliječnim ili mesnim obrocima. Vremenski razmak između konzumiranja mlijeka i mesa, ovisno o običajima, traje od jednog do šest sati.

Procesirana hrana i gotova jela moraju nositi oznaku «Košer». Voće, povrće, šećer, brašno, prirodni voćni sokovi (izuzev soka od grožđa), kava, čaj i ostali čisti proizvodi ne moraju nositi oznaku košer.

U religioznim kućanstvima, obroci započinju riječima zahvale, a završavaju molitvom. U godini dana, šest dana se posti, tada je zabranjeno i jesti i piti. Post može započeti od zalaska sunca proteklog dana ili u zoru, no uvijek traje do zalaska sunca.

ISLAM

U islamskoj religiji, konzumiranje hrane pitanje je vjere. Muslimani jedu kako bi bili zdravi, a pretjerivanje se ne podržava. Post se smatra prilikom za zasluživanje Alahovog odobrenja, oprostom učinjenih grijeha te razumjevanje i poistovjećivanje s patnjama siromašnih. Halal je arapski termin koji označava «nešto što je dozvoljeno, zakonom odobreno». Kada se spominje u kotekstu jela i pića, označava «ono što je Muslimanima dozvoljeno konzumirati».
Je li neka hrana Halal ili ne, određuje se prema načinu na koji je pripremljena, tretirana i sličnim čimbenicima. Svaka hrana koja potencijalno ili uistinu šteti umu, tijelu ili duhu dobiva oznaku Haram , a konzumiranje takve hrane se ne odobrava. Svinjetina i proizvodi koji sadrže svinjeće meso, meso malih životinja kao i meso oboljelih životinja ili životinja koje nisu zaklane u ime Alaha, proizvodi koji su pripravljeni od krvi, te alkohol su Haram .

Kuran brani konzumaciju alkohola i njegovih derivata te ih smatra grijehom jer štete umu i uzrokuju društvene i obiteljske probleme. Halal hrana koja je pripremljena sa alkoholom postaje Haram .

Svježe, konzervirano, smrznuto ili ukiseljeno voće i povrće je dozvoljeno. Međutim, ukoliko je fermentirano ili stvara alkohol postaje Haram . Žitarice su dozvoljene ukoliko se ne pripremaju, miješaju ili kontaminiraju Haram proizvodima.

Islamska religija ne odobrava rasipanje hranom jer je to uzaludno trošenje Božjeg dara.

S obzirom da Kuran naglašava važnost čistoće, konzumiranje isključivo Halal hrane očuvati će vjeru čistom i iskrenom.

HINDUIZAM

Općenito, Hindusi izbjegavaju svu hranu za koju smatraju da koči psihički i duhovni razvoj. Iako konzumiranje mesa nije u potpunosti zabranjeno, mnogi Hindusi su vegetarijanci jer prihvaćaju koncept ahimsa , koncept koji se odnosi na nenasilje nad životinjama. Čak i ukoliko se meso konzumira, godvedina se ne konzumira, jer se krava smatra svetom životinjom. U određenim regijama zabranjeni su, primjerice, puževi, patke, ribe ružnog oblika, meso deve... Neki hindusi izbjegavaju i alkoholna pića. Hrana koja stimulira osjete, primjerice češnjak i luk, ne preporuča se onima koji teže duhovnom skladu.

Koncept da neka hrana potiče čistoću tijela, misli i duha, također određuje prehrambene navike Hindusa. Neka hrana drži se prirodno čistom, primjerice proizvodi koji potječu od krava (mlijeko, maslac, sir, vrhnje), tako da se hrana koja nije u potpunosti «čista», može «pročistiti» ukoliko se miješa sa ovim namirnicama. Neke se namirnice s druge strane smatraju nepopravljivo «nečistima» (alkohol i govedina).

Više od 18 dana u godini su svetkovine prema hinduističkom vjerovanju i tada se prakticira post. Izuzev tih dana, posti se za rođendane, vjenčanja i karmine. Post može biti potpun, odnosno potpuno ustezanje od hrane i pića, zatim konzumiranje «pročišćene» hrane, usvajajući u potpunosti u vegetarijanskoj prehrani ili sustezanje od određenih namirnica.

BUDIZAM

Budistički prehrambeni običaju razlikuju se od sekte do sekte kako i od područaja do područja. S obzirom da većina budista također slijedi princip ahmisa, veliki broj njih su lakto-ovo vegetarijanci. Neki jedu ribu, a neki samo apstiniraju od govedine. Neki vjeruju da, ukoliko sami nisu sudjelovali u klanju životinje, mogu slobodno jesti meso.

Budističke svetkovine ovise o pojedinoj regiji, tri su osnovne, zajedničke svim regijama i sektama: rođenje, prosvjetljenje i smrt Bude. Budistički svećenici u potpunosti poste u danima punog i mladog mjeseca; također izbjegavaju krutu hranu u poslijepodnevnim satima.

Iva Alebić
Darija Vranešić