Prehrana iz razdoblja paleolita

Paleolitska prehrana ili prehrana spiljskog čovjeka je povratak hrani koju su ljudi jeli prije pojave civilizacije, zemljoradnje i tehnologije. Ljudska prehrana tijekom kamenog doba sastojala se velikim dijelom od nemasnog crvenog mesa i biljne hrane. U današnje doba počeli su se pojavljivati moderni pristalice paleolitske prehrane koji oponašaju životni stil lovca - sakupljača iz kamenog doba. U nekim slučajevima, moderni "paleosi" stvarno usvajaju takav životni stil, te love svoju hranu u prirodnom okolišu.
Izvori
Razdoblje paleolita započelo je prije 2,5 milijuna godina. Kad god je to bilo moguće, ljudi iz razdoblja paleolita konzumirali su velike količine mesa, te je 45 - 65 % njihovog energetskog bilo životinjskog porijekla. Zanimljivo je da se nekoliko takvih zajednica očuvalo do dvadesetog stoljeća u Australiji, Južnoj Americi, te Africi. Učestalost karcinoma, reumatoidnog artritisa, pretilosti, dijabetesa, osteoporoze i bolesti srca bila je vrlo niska u tih skupina, sve dok nisu prešli na modernu prehranu. U većini ostalih kultura ovaj prijelaz dogodio se prije 10 000 godina, kada je otkriveno da mnoge nejestive biljke mogu postati prikladne za ljudsku prehranu ako se termički obrade. To je rezultiralo uvođenjem žitarica, mahunarki i krumpira u prehranu, te je kasnije slijedilo uvođenje šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda.
Opis
Lovci - sakupljači u različitim dijelovima svijeta hranili su se različito i ne postoji univerzalna paleolitska prehrana. Prehrana kamenog doba snažno je ovisila i o godišnjem dobu. Općenito, u prehranu je bilo uključeno mnogo nemasnog crvenog mesa, jaja, ribe, voća, orašastih plodova i povrća. Žitarice, mlijeko, jednostavni šećeri, mahunarke, soja i leća. Za sljedbenike paleolitske prehrane iz 21. stoljeća zabranjeni su i krumpir i kiki riki. Ovakva prehrana bogata je visokovrijednim proteinima, vlaknima, vitaminima, mineralima, željezom, jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, omega-3 masnim kiselinama, fitokemikalijama i antioksidansima. Sadrži malo soli, zasićenih masnoća, inhibitora enzima (npr. inhibitora proteaza ili amilaza), i glikoalkaloida.
Prednosti
Mnogi nutricionisti i znanstvenici smatraju da bi paleolitska prehrana i takav stil života mogli biti učinkovito oružje protiv loših utjecaja moderne civilizacije, a time smanjenja učestalosti karcinoma, reumatoidnog artritisa, pretilosti, dijabetesa, bolesti srca i drugih "civilizacijskih" bolesti. Pristalice ovakve prehrane smatraju da je čovječanstvo predodređeno za takvu prehranu, koja je provođena velikim dijelom evolucije, te smatraju da mlijeko u odrasloj dobi i žitarice nisu prikladne za ljudsku prehranu.

Nedostaci
Potpuno isključivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane dovodi u pitanje unos kalcija, te bi uz takvu prehranu trebalo osigurati dodatke kalcija. Žitarice, kao osnova piramide pravilne prehrane prijeko su potrebne ljudskom organizmu kako bi podmirio potrebe za ugljikohidratima. Smanjujući unos ugljikohidrata i povisujući unos proteina, ulazi se u tjelesni proces nazvan ketoza u kojem tijelo sagorijeva masnoće kao gorivo. Prekomjernim unosom proteina organizam se opterećuje brojnim štetnim tvarima, posebice amonijakom koji može imati i toksične posljedice.

Istraživanja pokazuju...
Mnogi aspekti paleolitske prehrane polučuju povoljan utjecaj na zdravlje. Razumljivo je da su osobe koje se bave tjelesnom aktivnošću i unose mnogo voća i povrća te male količine zasićenih masti zdravije. Upitno je da li prednosti ovakve prehrane vrijede i u starijoj dobi, budući da su u tadašnje doba samo rijetki doživljavali starost, kada degenerativne bolesti postaju problem.
Istražujući evoluciju, postaje jasno da okoliš u kojem živimo određuje našu prehranu, a ona mijenja našu prirodu i izglede za opstanak. Danas je čovječanstvo sposobno manipulirati okolišem na načine koji nikada prije nisu bili mogući, te možemo točno odabrati što ćemo jesti.
Darija Vranešić, dipl.ing.