Prehrana djece od 2 - 11 godina

U životnoj dobi od druge do jedanaeste godine osobito je važno stvaranje "zdravih prehrambenih navika", kako bi se organizam u kasnijim godinama mogao oduprijeti nekim bolestima kao što su osteoporoza, anemija, rak i moždani udar..Osim toga, djeca ove dobi često i bez nadzora roditelja jedu velike količine "slatkih proizvoda", rafiniranih šećera koji obzirom na energetsku vrijednost smanjuju udio ostalih hranjivih tvari. Primjerice, nakon pojedene veće količine "slatkiša" dijete neće moći pojesti pripremljeni obrok čime će biti zakinuto za nutrijente bitne za pravilan rast i razvoj.Stoga, potrebno je ograničiti konzumiranje takovih proizvoda, gaziranih pića (Coca-cola) i konzervirane hrane, a treba povećati količinu svježeg voća, svježeg ili zamrznutog povrća i proizvoda od punog zrna žitarica.Također je uputno smanjiti količinu masnoća i izvore natrija (sol, usoljeni mesni proizvodi, slani krekeri).Hrana se tijekom dana treba servirati u količini koja zadovoljava energetsku potrebu i udio nutrijenata, i to prema uzrastu kako je prikazano u Tablici 1.
Tablica 1. Preporučene dnevne količine prahrambenih tvari(US RDA) (Revidirane 1989.)

Dob

Težina(kg)

Visina(cm)

Kcal

Protein(g)

Kalcij(mg)

Željezo(mg)

1-3 god.

13

90

1300

16

800

10

4-6 god.

20

112

1800

24

800

10

7-10 god.

28

132

2000

28

800

10

Udio masnoća ne bi smio biti veći od 30% energetske dnevne potrebe, a preporuča se da udio nezasićenih masnih kiselina bude manje od 10%.Količina kolesterola ne bi smjela prelaziti vrijednost od 300 mg/dan.Preporuča se da djeca do 10-te godine života imaju obroke svakih 4-6 sati kako bi se osigurala potrebna količina glukoze nepohodna za rad mozga i nervnog sistema (obzirom da je dječja jetra manja od jetre odraslog čovjeka, pa je manji i deponij glikogena). Neuhranjena djeca kao i djeca čija je fizička aktivnost veća od uobičajene, zahtjevaju dodatnu količinu energije (kcal), pa se takvoj djeci uz obroke mogu servirati palačinke, krekeri s medom ili sladoled.Osobitu pozornost treba obratiti na dnevni unos željeza (Fe) i kalcija (Ca).Željezo je element u tragovima. Taj esencijalni element je sastavni dio hemoglobina, respiratornih i drugih enzima. Manjak željeza u organizmu može u kasnijoj dobi prouzročiti anemiju. Također, nedostatak željeza može se očitovati promjenom u ponašanju, jer je željezo uključeno u sintezu neurotransmitera.

Preporučena dnevna količina je 10 mg/dan.Glavni prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, nemasno meso, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba i školjke, sušene gljive.Kako bi se izbjegle deformacije kostiju, te održavale normalne podražljivosti živaca i mišića, koagulacija krvi, reguliranje propusnosti stanične membrane na Na+, od presudne je važnosti da organizam akumulira potrebnu količinu kalcija. Preporučena količina ovog minerala je 800 mg/dan.Glavni izvor kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi, mahunarke (grašak, soja, leća, grah, bob), crveni radić, špinat, suhe smokve, suhi bademi, suhi lješnjak.Metabolizam kalcija u čvrstoj je vezi sa fosforom (P) i vitaminom D. Za valjanu utilizaciju kalcija taj odnos za ovu dobnu skupinu je 1:1, dakle 1g Ca:1g P.Problemi u prehrani nastaju već u dobi između druge i treće godine kada dijete počnje izražavati svoje mišljenje, što može rezultirati otporom tj. odbijanjem nekih vrsta namirnica.Razlog tome je što su dječja usta osjetljivija na okuse od usta odraslih, posebice na slatko i slano.Čest je slučaj da se zajutrak preskače ili da se sastoji od " slatkih proizvoda", pa bi roditelji i odgajatelji trebali obratiti posebnu pozornsot na ovaj problem.Ostale obroke treba rasporediti tijekom dana kako je prikazno u Tablici 2.
Tablica 2. Energetski unos prema obrocima (%/dan)

Obrok

5 obroka

3 obroka

Zajutrak

20

-

Doručak

10

30

Ručak

35

40

Međuobrok(mlijeko i mliječni proizvodi)

10

-

Večera

25

30
Sociološke studije pokazuju da djeca ne vole objedovati sama, te ih tijekom jela treba animirati kroz razgovor i nikako ih ne treba požurivati. Djeca vole jesti s drugom djecom u odgojnim i obrazovnim ustanovama, te se kroz zabavu može riješiti problem slabog apetita. Također, maštovito pripremljena i servirana hrana može biti privlačna (npr. pire krumpir pomiješan sa špinatom može se servirati kao "zeleni pire").
Preuzeto sa stranica [url="#"] Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba[/url]