Nutrijenti koje voli naš imunološki sustav

Imunološki sustav predstavlja jedinstveni štit od bolesti kojim nas je opskrbila majka priroda. Snažan imunološki sustav odgovoran je za obranu našeg organizma od napadača – patogenih bakterija i virusa – te igra važnu ulogu u suzbijanju nastanka stanica karcinoma.. Budući da je imunološki sustav izrazito kompleksan entitet, razmatranje utjecaja prehrane na imunitet poseban je izazov i nimalo lak zadatak. Ipak, godine istraživanja iznjedrile su dokaze o prehrambenim čimbenicima koji pospješuju imunitet.

Nekvalitetna prehrana čini nas podložnijima infekcijama, usporava oporavak i potencira simptome koji se javljaju kod disfunkcije imunološkog sustava. Znanstvenici su dokazali kako funkcija imunološkog sustava slabi s godinama, a novija istraživanja pokazala su da je taj fenomen u izravnoj vezi s prehranom te da se može usporiti ili čak zaustaviti uz pomoć uravnotežene prehrane.

Unos energije ima značajan utjecaj na aktivnost imunološkog sustava, a dokazano je kako pothranjene osobe lakše podliježu infekcijama od onih s adekvatnom tjelesnom masom. Naš imunološki sustav ne voli izrazito restriktivne dijete za mršavljenje, ali mu se ne sviđa ni prekomjerna tjelesna masa.

Crijevo je najveći imunološki organ!

Gastrointestinalni sustav predstavlja najvažniju granicu između naših unutrašnjih organa i izvanjskog svijeta. Probavni sustav svojevrsna je «unutrašnja koža», ali je njena površina 150 puta veća od površine kože. Također, sadrži najveći broj stanica imunološkog sustava – čak 60 %.

Možda zvuči zapanjujuće da je najveći dio imunološkog sustava lokaliziran u gastrointestinalnom sustavu, međutim ovo je sasvim logično uzmemo li u obzir da upravo naš probavni sustav dolazi u kontakt s najvećim brojem najrazličitijih molekula i organizama. Kao slikovit primjer može poslužiti činjenica da prosječna osoba tijekom života unese više od 25 tona hrane.

Hrana koju jedemo u interakciji je s našim probavnim sustavom, a time utječe i na funkciju imunološkog sustava. U našim crijevima živi oko milijun bakterija. Bakterije koje obitavaju u crijevima grubo možemo podijeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene. Ove dvije skupine bakterija su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunološkog sustava.

Za postizanje i održanje povoljne ravnoteže intestinalne mikroflore važan je adekvatan unos korisnih bakterija ili probiotika putem hrane i dodataka prehrani.

Istodobno s razvojem znanstvenih spoznaja o korisnim učincima probiotika, prehrambena industrija razvijala je proizvode koji sadrže «dobre» bakterije. Tako se danas na policama trgovina susrećemo s cijelim nizom proizvoda koji sadrže probiotike. Najpoznatiji probiotički proizvod je dobar stari jogurt, ali i čitav niz drugih fermentiranih mliječnih proizvoda. Danas se probiotici dodaju mlijeku i siru, ali i dojenačkim formulama, te sportskim napitcima. Probiotici su dostupni i u liofiliziranom obliku u kapsulama. Za razliku od antibiotika, koji nerijetko neselektivno potiskuju rast i aktivnost bakterija (i poželjnih i nepoželjnih), probiotici su «dobre bakterije» koje se bore protiv «loših bakterija». Rast i aktivnost probiotika pospješuju prebiotici, neprobavljiva vlakna, topljiva u vodi, porijeklom iz bilja, koja probiotici koriste kao hranu.
Pozitivan učinak probiotika i prebiotika na funkciju imunološkog sustava izrazito je dobro dokumentiran u osoba starije dobi.

Za pravilno funkcioniranje probavnog sustava neophodan je adekvatan unos neprobavljivih prehrambenih vlakana porijeklom iz voća, povrća i cjelovitih žitarica. Vlakna su posebno važna za oslobađanje tijela od toksina, a svima je dobro poznato da je početak proljeća pravi trenutak za detoksikaciju.

Proteini, vitamini, minerali...
Prehrana koja potiče zdravlje imunološkog sustava mora osigurati visokokvalitetne, kompletne, proteine, primjerice, one koje nalazimo u jajima, ribi, morskim plodovima te mesu i mliječnim proizvodima. Povrće i žitarice također mogu biti izvanredan izvor imunostimulirajućih aminokiselina, a u kombinaciji sa ostalim izvorima proteina pružaju adekvatnu zaštitu imunološkom sustavu.
Apsolutna superzvijezda među nutrijentima koji štite imunološki sustav i imaju antioksidativno djelovanje je vitamin C. Ovaj nutrijent promovirao je ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća slavni nobelovac Linus Pauling. On je bio uvjeren u učinkovitost vitamina C u skraćenju trajanja i smanjenju intenziteta prehlade, te je zagovarao uzimanje megadoza ovog vitamina u svrhu jačanja imuniteta i prevencije bolesti. Zbog svojih uvjerenja došao je u centar kontroverzi te je često bio osuđivan od strane konvencionalne medicine. Ipak, upravo zbog Paulingove smjelosti, vitamin C danas ima zasluženi status.
Jednako važnu ulogu u održanju snažnog imuniteta ima vitamin A. Ovaj nutrijent važan je epitelnim stanicama kože, gastrointestinalnog sustava i pluća, koje predstavljaju osnovni štit od utjecaja okoliša.

Beta karoten je provitamin vitamina A, što znači da se u organizmu pretvara u vitamin A kada je to potrebno. Uz svojstvo provitamina, beta karoten posjeduje i svoj, jedinstven blagotvoran utjecaj na imunološki sustav, te snažnu antioksidativnu aktivnost.
Uz beta karoten, naš imunološki sustav voli i cijeli niz drugih karotenoida, molekula koji su nosioci boje u narančastom, žutom i crvenom voću i povrću.
Mnogi enzimi potrebni za pravilnu funkciju imunološkog sustava zahtijevaju prisutnost vitamina i minerala kako bi postigli svoje optimalno djelovanje. Tako se za pravilan rad našeg obrambenog mehanizma neophodnim smatra prisutnost cinka, željeza, bakra, selena, vitamina A, B6, C i E. Većina ovih nutrijenata nalazi se u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.

Stanice imunosnog sustava posebno su osjetljive na oksidativna oštećenja te zahtijevaju adekvatan unos antioksidansa, posebice vitamina C i E, karotenioda, i cijelog niza drugih fitokemikalija te selena, bakra i cinka koji ulaze u sastav antioksidativnih enzimskih sustava. Ravnoteža prooksidansa i antioksidansa važna je za normalno funkcioniranje imunološkog sustava, kao i za održanje integriteta stanične membrane, proteina, DNA te za normalnu ekspresiju gena. Izvanredan izvor antioksidansa predstavlja raznobojno voće i povrće te zeleni čaj.

Nutritivni čimbenici važni u održavanju zdravog imunološkog sustava koji se često zanemaruju su masne kiseline. Prehrana siromašna omega - 3 masnim kiselinama povezuje se s kroničnim upalnim stanjima i autoimunim bolestima. Smatra se da je u održanju snažnog imuniteta važan povoljan omjer omega - 3 i omega - 6 masnih kiselina. Pritom treba povisiti unos prehrambenih izvora omega - 3 masnih kiselina, poput ribe, lanenog sjemena i orašastih plodova te smanjiti unos omega - 6 masnih kiselina porijeklom iz mesa, punomasnih mliječnih proizvoda i rafinirane hrane.
Proljeće je pred vratima
Proljeće nam kuca na vrata, a ono je godišnje doba u kojem naše tijelo prolazi kroz proces detoksikacije ili eliminacije otrova u kojem sudjeluju organi poput jetre, bubrega, pluća, kolona, limfnih čvorova i kože.
Proljeće je ujedno i najbolje vrijeme za poticanje životne energije, nove početke i pobjede, a za sve spomenuto potreban nam je snažan imunološki sustav. Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, kvalitetnim izvorima proteina i obiljem tekućine otvorit će put našoj energiji i osnažiti imunološki sustav. Dobar dodatak prehrani koji sadrži sve potrebne nutrijente u adekvatnim dozama korisna je pomoć kod prevencije deficita i optimiranja prehrane, a istraživanja su pokazala da najviše koristi kroničnim bolesnicima i osobama starije dobi.

Darija Vranešić, dipl.ing.bioteh.