Nova američka studija na miševima otkriva da masti iz primjerice sladoleda ili burgera odlaze ravno u mozak. Kada se jednom molekule masti nađu tamo, mozak šalje poruku tjelesnim stanicama da ignoriraju signale sitosti koje šalju hormoni leptin i inzulin. Posljedično, organizam ne može prepoznati kada je sit što može ostaviti traga na tjelesnoj masi.
Čini se da na kemiju mozga najviše utjecaja ima palmitinska kiselina kojom obiluje hrana inače bogata zasićenim masnim kiselinama.
Izvor: UT Southwestern Medical Center at Dallas
Pošalji prijatelju na email
Komentari
Povezani članci
Redukcijska dijeta bogata masnoćama ne šteti arterijama?
Djeca normalne tjelesne mase unose više „dobrih“ masti
Visokomasna prehrana i prejedanje
Visokomasna prehrana mogla bi pomoći kod mitohondrijskih bolesti
Treba li strogo ograničavati udio masti u prehrani?
Šećer, masti, crijevna mikroflora i mentalna fleksibilnost
VRIJEDAN IZVOR MASTI
Uvjerljivi razlozi zašto uvrstiti avokado u prehranu
Smjernice za unos masnoća u prehrani
Planiranom prehranom do kontrole tjelesne mase
Prava istina o margarinu
Zašto su neke masne kiseline štetne, a druge protektivne
Prehrambene masnoće utječu na kvalitetu sperme
Činjenice o light proizvodima
Drogiranje hranom
