Majčino mlijeko, istinski funkcionalna hrana

U posljednjih nekoliko desetljeća sve se više pažnje posvećuje znanstvenim dokazima o povoljnim utjecajima dojenja na zdravlje dojenčadi. Izučava se značaj imuno - čimbenika, intestinalne mikroflore i komponenti majčinog mlijeka u obrani od raznih patogenih organizama. Definiran je jedinstveni uzorak rasta djece dojene majčinim mlijekom, a potencijalne dalekosežne posljedice dojenja na kronične bolesti ocjenjuju se u epidemiološkim studijama.
Sastav majčinog mlijeka zadovoljava potrebe dojenčadi za energijom i nutrijentima u adekvatnim količinama. Sadrži čimbenike koji osiguravaju zaštitu od određenih bakterijskih infekcija, diareje i upale srednjeg uha. Alergijske reakcije na majčino mlijeko su relativno rijetke. Promicanje dojenja u prvih šest do osam mjeseci života svakako je potrebo, te je uključeno u programe glavnih institucija koje se bave prehranom.
Nemodificirano kravlje mlijeko nije prikladno za dojenčad. Ono je hipertonično i može izazvati intestinalna krvarenja. Zbog visokog udjela proteina i pepela dolazi do opterećenja bubrega, a poznato je da se suvišni dušik i minerali izlučuju iz organizma putem bubrega.
Kravlje mlijeko smije se primjenjivati od prve godine života.

Usporedba majčinog i kravljeg mlijeka

Energetska vrijednost majčinog i kravljeg mlijeka približno je jednaka, a iznosi oko 70 kcal/ 100 ml. Proteini čine 6-7% energetskog udjela u majčinom mlijeku dok u kravljem čine 20%.
Ugljikohidrati čine 42% energetskog udjela u majčinom mlijeku dok u kravljem čine 30%.
Laktoza je jedina vrsta šećera prisutna u obje vrste mlijeka. Masti su zastupljene u 50% energetskog udjela u obje vrste mlijeka. Proteinski profil izrazito je različit. U majčinom mlijeku sirutka čini 60% a kazein 40%, dok u kravljem mlijeku sirutka čini 20% a kazein 80%. Kazein tvori teško probavljivu, čvrstu globularnu nakupinu u želucu djeteta, dok laktalbumin tvori mekšu, flokulentnu, lako probavljivu masu.
Aminokiseline taurin i cistin prisutne su u majčinom mlijeku više nego u kravljem. Za ove aminokiseline se smatra da su esencijalne u nedonoščadi.
Jednostruko nezasićena masna kiselina, oleinska masna kiselina je dominirajuća i u majčinom i u kravljem mlijeku. Nezasićena masna kiselina, linolna, čini 4% ukupnih masnoća u majčinom mlijeku i svega 1% u kravljem.
Udio vitamina topljivih u vodi u majčinom mlijeku ovisi o prehrambenom unosu majke,
a kravlje mlijeko je siromašno vitaminom C i sadrži adekvatnu količinu vitamina B kompleksa. Vitamin E prisutan je u koncentraciji od 2 jedinice u majčinom mlijeku, a u kravljem ga ima manje.

Vitamin A dovoljno je zastupljen u obje vrste mlijeka. Majčino mlijeko sadrži 5 metabolita vitamina D te osigurava 40-50 jedinica, dok je kravlje mlijeko obično obogaćeno. I majčino i kravlje mlijeko deficitarni su željezom. Iz majčinog mlijeka
apsorbira se 49 % željeza a iz kravljeg mlijeka manje od 1%. Bioraspoloživost cinka veća je u majčinom nego u kravljem mlijeku. Udio kalcija, fosfora i fluora viši je u kravljem nego u majčinom mlijeku.

Aniinfektivni čimbenici

Majčino mlijeko sadrži brojne antiinfektivne čimbenike i antitijela. Njima je posebice bogato prvo mlijeko, kolostrum. Antiinfektivni čimbenici zaslužni su za smanjenu učestalost infekcija u dojenčadi dojenih majčinim mlijekom za razliku do doječadi hranjenih komercijalnim dojenačkim formulama.
Spomenula bih samo neke od mehanizama djelovanja antiinfektivnih čimbenika majčinog mlijeka. Laktoferin je protein koji veže željezo te na taj način uskraćuje željezo za bakterijski rast. Lizozimi su bakteriolitički enzimi locirani u majčinom mlijeku koji uništavaju stanične membrane bakterija. Majčino mlijeko sadrži oligosaharide, te pospješuje rast bakterije Laktobacillus bifidus, probiotičke bakterije koja stvara nepovoljne uvjete za rast patogenih bakterija, te na taj način održava ravnotežu intestinalne mikroflore u dojenčadi.

Darija Vranešić, dipl.ing.