Interakcije hrane i lijekova

Odavno je poznato da su određeni lijekovi u međuigri s hranom i obrnuto – da određene namirnice i nutrijenti utječu na učinkovitost pojedinih lijekova. Dobro je poznat učinak koji amfetamini imaju na gubitak teka, ili pak smanjena apsorpcija tetraciklinskih antibiotika koju uzrokuju mliječni proizvodi i druge namirnice bogate kalcijem..

Svaki lijek je otrov, ovisno o dozi.
Paracelsus.

U današnje doba, brojna znanstvena istraživanja bave se ovom problematikom, a čini se da su interakcije lijekova i nutrijenata učestalije i brojnije nego što se ranije mislilo. Uzmemo li u obzir da uzimanje bezreceptnih lijekova postaje sve raširenija pojava, jasno nam je da interakcije lijekova i hrane predstavljaju potencijalan problem za velik broj ljudi.
Učinak specifičnih interakcija hrane i lijekova nerijetko je različit za svaku osobu, a ovisi o dozi lijeka, sastavu obroka, dobi, spolu, građi tijela te prehrambenom i zdravstvenom statusu pojedinca. Konzumacija alkohola i pušenje također mogu pridonijeti pojavi interakcija. Osobe koje su najpodložnije interakcijama su osobe starije dobi, djeca i adolescenti, loše uhranjene osobe i kronični bolesnici.

Posebno je ugrožena skupina osoba starije dobi nakon 65 godine, budući da nerijetko moraju uzimati cijeli niz propisanih lijekova te učestalo koriste i bezreceptne lijekove. U poodmakloj dobi nerijetko dolazi i do slabljenja funkcije bubrega i jetre što uzrokuje slabije metaboliziranje i eliminaciju lijekova iz organizma starije osobe. Kao rezultat te pojave, lijekovi se duže zadržavaju u organizmu i imaju jači učinak nego što je potrebno. Znanstvenim studijama dokazana je smanjena razina vitamina B skupine, vitamina C i A u dobnoj skupini od 65 do 93 godina, što se, uz neadekvatnu prehranu, velikim dijelom može pripisati interakcijama lijekova i nutrijenata.
Vrste interakcija
Postoji nekoliko vrsta interakcija između lijekova i hrane. Neke interakcije se temelje na utjecaju hrane na terapijski učinak lijeka. U drugačijem slučaju, lijek izvršava svoju medicinsku misiju, ali se pritom upliće u metabolizam i sposobnost tijela da koristi nutrijente što može voditi ka pojavi prehrambenih deficita. Mnogi lijekovi i njihove kombinacije utječu na apetit, a njihova učestala uporaba može biti uzrokom pothranjenosti.
Kad hrana mijenja učinak lijeka
Lijekovi koji se uzimaju oralno prolaze kroz jednjak i stižu do želuca gdje bivaju u potpunosti ili djelomično razgrađeni. Kroz sluznicu tankog crijeva lijekovi se apsorbiraju u krvotok,a dio koji se ne apsorbira, kroz debelo crijevo završava u fecesu.

Lijek koji se apsorbira putuje krvotokom do jetre, gdje se razgrađuje i metabolizira uz pomoć jetrenih enzima. Nemetabolizirani lijekovi i njihovi razgradni produkti distribuiraju se kroz krvotok do organa i stanica u kojima je potrebno njihovo djelovanje.
Tijekom čitavog puta lijeka kroz organizam može doći do izvjesne interakcije između hrane i lijeka. Čak i tempiranje i sastav obroka može znatno utjecati na brzinu pražnjenja želuca,a time i na apsorpciju lijeka. Masna hrana usporava pražnjenje želuca, što uzrokuje dulje zadržavanje lijeka i dulje izlaganje želučanoj kiselini. Ovaj učinak može pogodovati iskorištenju nekih lijekova, dok nekim lijekovima (primjerice antibioticima) ne pogoduje intenzivna razgradnja, jer se tada umanjuje njihovo djelovanje.

Kad lijek utječe na nutrijente
Prisustvo hrane ili dodataka prehrani u probavnom sustavu može interferirati s apsorpcijom lijeka, a isto tako i lijek može ometati apsorpciju nutrijenata. Najbolji primjer je pretjerana upotreba laksativa koji ubrzavaju prolazak crijevnog sadržaja kroz probavni sustav što onemogućuje adekvatnu apsorpciju nutrijenata, posebice vitamina A, D, E i K.
Utjecaj lijeka na apetit
Mnogi lijekovi mogu biti uzrokom pothranjenosti, budući da utječu na unos hrane. Lijekovi mogu utjecati na tek, mijenjati osjete okusa i mirisa, smanjiti izlučivanje sline ili pak izazvati mučninu i povraćanje. Lijekovi poput amfetamina uzrokuju gubitak teka, dok druge vrste lijekova mogu stimulirati apetit što uzrokuje neželjen porast tjelesne mase (primjerice lijek protiv alergije – hismanal).
Prehrana i primjena lijekova u starijoj dobi

Kronične bolesti i upotreba raznih lijekova često su neizbježni dio procesa starenja. Mnogi lijekovi smanjuju apetit, mijenjaju osjete okusa i mirisa te ometaju apsorpciju vitamina i drugih nutrijenata. Polipragmazija je čest problem u bolesnika starije životne dobi, a posljedica je dezintegracije zdrastvenog sustava. Često bolesnici uzimaju od 12 do 24 različite kapsule ili tablete, te od 6 do 12 različitih vrsta lijekova dnevno, jer je gotovo uobičajno da se od svakog liječnika koji ima kontakt s bolesnikom očekuje i medikamentozna terpija. Tako često dobre namjere postaju izvor velikih problema. Ovo svakako ima znatan utjecaj na unos hrane, bilo smanjenjem apetita i gubitkom volje za hranom, bilo nastankom dispeptičnih tegoba različitog stupnja sve do bolova ili proljeva i povraćanja. Lijekovi često vrlo nepovoljno djeluju na sluznicu probavnog sustava uzrokujući i ozbiljne komplikacije kao što su krvarenja ili perforacije organa.

Ovo je čest slučaj u skupini nesteroidnih antireumatika (NSAR) i salicilata, ali i brojnih drugih kao što su antikoagulansi. Mnogim osobama starije dobi zdravstveno stanje se naglo popravi kada im se smanji broj lijekova koje uzimaju. U ovim situacijama nezamjenjiva je uloga i djelovanje liječnika opće medicine kao koordinatora odgovornog za racionalizaciju i probir predložene terapije.
Darija Vranešić, dipl.ing.