Uvođenje krute hrane u prehranu dojenčadi - preporuke za prevenciju alergija na hranu

Izdane su smjernice za uvođenje krutih namirnica u prehranu dojenčadi. Pravilnim uvođenjem pojedinih vrsta hrane mogu se spriječiti alergije na hranu..
Što se tiče izbjegavanja kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se primarno prevenirale alergijske bolesti u dojenčadi s pod rizikom, niti roditelji niti liječnici nemaju nikakvih dvojbi. No jednak stupanj slaganja i povjerenja ne nalazi se kada je u pitanju uvođenje solidne hrane u dohranu dojenčadi. Naime, ne postoje preporuke temeljene na dokazima, niti konsenzusi o tome koju je vrstu hrane i kada najbolje uvoditi u dohranu, kako niti za djecu koja su zdrava tako niti za onu koja su pod povećanim rizikom od alergija. U koštac s tim problemom pokušali su se uhvatiti talijanski znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Milanu i njihovi američki kolege iz American College of Allergy, Asthma, and Immunology.
Oni su zajedno donijeli dokument preporuke o tome kada je najbolje uvesti koju vrstu hrane u prehranu dojenčadi, a njihove se preporuke temelje na kritičkoj analizi dokaza o tome kada je najbolje vrijeme za uvođenje pojedine vrste solidne hrane i o mogućoj ulozi pojedine vrste hrane u razvoju alergije. Autori su kritički pregledali 52 studije iz MEDLINE baze koje su zadovoljile postavljene uvijete.

Pokazalo se da rano uvođenje solidne hrane može povećati rizik od alergije na hranu, da se izbjegavanjem solidne hrane može spriječiti alergija na određenu vrstu hrane, da su neke vrste hrane alergogenije od drugih te da su neke alergije na hranu prezistentnije od drugih.

Preporuča se da pedijatri i alergolozi pažljivo individualiziraju uvođenje pojedine vrste solidne hrane u dojenačku prehranu. Za dojenčad pod visokim rizikom za alergiju, optimalna dob za uvođenje odabranih vrsta hrane je 6 mjeseci; 12 mjeseci za mliječne proizvode; 24 mjeseca za jaja i barem 36 mjeseci za kikiriki, orašaste plodove, ribu i morske plodove.

"Za svu dojenčad vrijedi da se s dohranom može početi od šestog mjeseca, dok uvođenje jaja, kikirikija, orašastih plodova, ribe i plodova mora zahtjeva oprez. Hranu treba uvoditi tako da se uvodi jedna po jedna namirnica, nikako više od jedne u isto vrijeme. Naime, miješanjem hrane unose se razni alergeni te se hrana smije miješati tek kad je utvrđeno da dijete podnosi svaki pojedini sastojak", istaknuli su autori.
Specifične preporuke su sljedeće:
1. Tijekom prvih 6 mjeseci života, preporuča se hranjenje isključivo majčinim mlijekom. Izuzetak je prehrana adaptiranim mlijekom temeljenim na kravljem mlijeku, kao i specifična dodatna hrana.

Isključivo hranjenje majčinim mlijekom štiti od početka simptoma alergije, a taj se zaštitni period nastavlja i nakon prestanka sisanja.
2. Dohrana može započeti sa navršenih šest mjeseci života. Uvođenje pojedinih vrsta namirnica prije 4. mjeseca povezana je s povećanim rizikom od razvoja alergijskih bolesti sve do 10. godine života, što se slaže s trenutnim WHO smjernicama.
3. Izbjegavanje izlaganja uspješan je način prevencije alergije na kravlje mlijeko. Ekstrapolacija je pokazala da bi odgađanje izlaganja krutim namirnicama također trebalo pružiti sličnu zaštitu od alergija.
4. U razvijenom svijetu, glavne namirnice koje su krive za alergije na hranu esu kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, riba i morski plodovi. Stoga je razumno te vrste hrane uvoditi pojedinačno i postepeno.
5. Miješanjem hrane probavni se sustav izlaže velikom broju alergena, stoga se treba izbjegavati sve dok se ne dokaže da se pojedina namirnica dobro podnosi.
6. Za prerađenu hranu vrijedi da je to manje alergogenija kada je skuhana, toga ju treba davati kuhani i homogeniziranu.
"Izrada rasporeda uvođenja namirnica koji bi doveo do minimizacije kliničkog rizika u određenoj populaciji i dalje ostaje cilj koji trebamo ostvariti kada je riječ o prevenciji alergija na hranu", ističu autori. "Suočeni s pitanjima roditelja o tome koji vrstu hrane treba uvesti i kada, pedijatri moraju biti sposobni pružiti racionalni raspored uvođenja pojedinih krutih namirnica na temelju biokemijskih, imunoloških i epidemioloških podataka.

Odabir namirnica za dohranu ovisi o indeksu alergogenosti, koji ovisi o nekoliko faktora: (1) riziku senzibilizacije (koliko se djece senzibilizira kada se izloži namirnici), (2) riziku alergije (koliko senzibilizirane djece razvije klinički relevantne simptome alergije), (3) riziku perzistencije alergije (poluvrijeme dijagnoze alergije), (4) osobnom riziku (obiteljska pojava alergijskih bolesti)".

[url="#"] PLIVAMed.net [/url]