Utječe li hrana na raspoloženje?

Veza između hrane i raspoloženja stoljećima intrigira čovjeka. Konzumiranje hrane za čovjeka predstavlja poseban užitak i, kada i koliko je to moguće, jede hranu koju voli, a izbjegava onu koja mu ne prija.. Tri tisuće godina stare Aryuvedske sage opisuju kako na prirodni tjelesni ritam utječu doba dana, sezone i hrana. Sada, novija istraživanja sve češće razmatraju opravdanost starih vjerovanja, a posebno su interesantna ona o utjecaju hrane na kemijske tvari u mozgu. Postoje teorije da hrana utječe na otpuštanje i cirkuliranje određenih tvari koje se nazivaju neurotransmiteri. Neurotransmiteri prenose informacije koje odašilje mozak te pri tom utječu između ostalog i na raspoloženje, apetit, razmišljanje, osjećanje, ponašanje. Serotonin, dopamin i norepinerfin su neurotransmiteri, koji su, kako se vjeruje, najosjetljiviji na određene komponente hrane.

Serotonin je odgovoran za osjećaj optimizma, opuštenosti i općenito, osjećaj zadovoljstva. Ovisno o dobu dana, serotonin može uzrokovati pojačan osjećaj umora i iscrpljenosti. Visoka razina serotonina rezultira depresijom, poteškoćama u spavanju, slabom koncentracijom i pojačanom željom za hranom.

Dopamin i norepinerfin odgovorni su za stanje budnosti, uzbuđenje, mentalnu oštrinu i pojačanu aktivnost. Niske razine rezultiraju depresivnim raspoloženjem, umorom i slabom koncentracijom, dok visoke ratine mogu uzrokovati anksioznost i nemir.

Mozak ove neurotransmitere sintetizira iz aminokiselina. Triptofan i tirozin su aminokiseline koje igraju najveću ulogu u vezi između hrane i raspoloženja: triptofan se prevodi u serotonin, a tirozin je sastavni dio dopamina i norepinerfina.

Hrana od koje postajete energični

Ukoliko se osjećate tromo, namirnice bogate proteinima mogu «podići» Vaš energetski nivo da željene razine. Proteini, kojih u velikim količinama ima u mesu, mlijeku, ribi, soji i mahunarkama, opskrbit će mozak tirozinom koji će se potom prevesti u dopamin i epinerfin. U roku od nekoliko sati osjećati ćete se energično, spremni za akciju i puni samopouzdanja.
Ipak, imajte na umu, proteinski obrok nije dobro konzumirati prije spavanje jer bi u tom slučaju san mogao izostati.

«Antidepresivi» na tanjuru

Ukoliko se želite se opustiti i smiriti, sastavni dio Vašeg jelovnika trebali bi biti ugljikohidrati - tjestenina, povrće bogato škrobom, žitne pahuljice, integralna peciva. Ugljikohidrati povećavaju apsorpciju triptofana koji se u mozgu prevodi u serotonin. U roku od 30-tak minuta pošto ste pojeli ugljikohidratni obrok, osjećati ćete se smireno i opušteno.

Ipak, svi ugljikohidrati ne djeluju jednako na opuštanje. Najbolje je konzumirati kompleksne ugljikohidrate (cjelovite žitarice i njihove proizvode koji uključuju integralne pekarske proizvode, integralnu tjesteninu i rižu). Kompleksni ugljikohidrati razgrađuju se kroz duži vremenski period te tako omogućavaju stalnu cirkulaciju serotonina tijelom.
Iako je triptofan aminokiselina, dakle sastavni dio proteina, konzumiranje proteina nema smirujući efekt. Razlog tomu je što se proteini sastoje od velikog broja aminokiselina koje se međusobno natječu na ulazak u mozak. S obzirom da je triptofan velika molekula, prednost će imati one manje, te će triprofanu biti uskraćen prijelaz kroz moždanu barijeru.

Postoji li veza između određene hrane i kemijskih tvari u organizmu koje utječu na raspoloženje, pokazati će vrijeme, odnosno studije koje će se, do konačnih zaključaka i preporuka, nastaviti provoditi.

U međuvremenu, ne bi trebali zanemarivati svoja očekivanja vezana uz hranu. Jer, ukoliko vjerujemo da će nas konzumiranje određene hrane i pića učiniti sretnima te popraviti naše raspooženje, onda vjerojatno i hoće, čak i ukoliko namirnica ne sadrži «magični» sastojak. Nema sumnje da okus hrane i užitak konzumiranja iste može učiniti da se osjećamo dobro! Dobra hrana, u dobrom društvu nesumnjivo podiže raspoloženje. Prema tome, odgovor na pitanje iz naslova je potvrdan.

Iva Alebić, dipl.ing