Trend obogaćivanja dojenačke hrane

Majčino mlijeko je idealna hrana za dojenčad, no dobro izbalansirana dojenačka formula može zadovoljiti nutritivne potrebe dojenčadi. Dojenčad čije majke iz medicinskih ili drugih razloga ne mogu dojiti svoju dojenčad, obično se hrani dojenačkim formulama temeljenim na kravljem mlijeku ili soji.
Sve dojenačke formule slične su po svojem sastavu, budući da su količine makronutrijenata i mikronutrijenata, te energetska vrijednost određeni strogim pravilnicima. Razvojem i poboljšavanjem dojenačkih formula nastoje se postići kvantitativne i kvalitativne osobine majčinog mlijeka, što do sada nije uspjelo, a mala je vjerojatnost da će se to postići i u budućnosti s obzirom na to da se neki elementi majčinog mlijeka nisu potpuno definirali. Razliku i dodanu vrijednost pojedinim dojenačkim formulama daju posebni nutritivni i neneutritivni dodaci, za koje se smatra da mogu imati dodatna pozitivna djelovanja na zdravlje dojenčadi. Ovaj trend obogaćivanja ide u korak sa suvremenom znanošću koja pod pojmom «funkcionalna hrana» objedinjuje hranu obogaćenu vitaminima, mineralima, fitokemikalijama, probioticima i sličnim nutritivnim i nenutritivnim dodacima. Razvoj koncepta funkcionalne hrane bazira se na hipotezi koja potječe još od Hipokrata, a glasi: "Neka tvoja hrana bude tvoj lijek i neka tvoj lijek bude tvoja hrana.". Funkcionalna hrana je hrana koja sadrži komponente ili dodatke koji imaju specifične fiziološke učinke povoljne za zdravlje ljudi.
Počeci obogaćivanja dojenačke hrane temeljili su se na dodavanju adekvatnih količina vitamina i minerala, čije doze su danas prilično točno definirane. Sve kvalitetne dojenačke formule obogaćene su željezom, budući de se povećana učestalost anemije u dojenčadi povezivala sa dojenačkim formulama koje nisu bile obogaćene željezom. Iz tog razloga, formule obogaćene željezom preporučuju se za svu dojenčad. Kliničke studije nisu dokazale da formule obogaćene željezom uzrokuju konstipaciju, kolike i bljuckanje.
Formule na bazi soje
Formule temeljene na soji prilično su prisutne na svjetskom tržištu.Dokazano je da dojenčad hranjena takvim formulama napreduje jednako dobro kao i dojenčad hranjena formulama temeljenim na kravljem mlijeku. U posljednje vrijeme, nekoliko znanstvenih studija ukazalo je na štetnost formula temeljenih na soji, zbog prisustva visoke razine fitoestrogena. Postoji kontroverza kod primjene sojinih formula zbog udjela fitoestrogena ili izoflavona koji je nekoliko tisuća puta viši od njihovog udjela u majčinom mlijeku ili formulama temeljenim na kravljem mlijeku.

Znanstvenike su zabrinuli dokazi da su životinje, koje su dobivale velike količine fitoestrogena, pokazale probleme sa plodnošću, a s obzirom da je fitoestrogen iz soje prisutan u nekim formulama za dojenčad istražuje se mogućnost negativnog djelovanja na spolni razvoj dojenčadi.Upitno je da li ova izloženost fitoestrogenima može imati utjecaja na rast i razvoj.
Omega – 3 nezasićene masne kiseline
Trenutno se najveći napori ulažu u obogaćivanje dojenačkih formula dugolančanim višestruko nezasićenim masnim kiselinama (omega 3, omega 6) koje su pronađene u majčinom mlijeku, no nema ih u kravljem mlijeku. Istraživanja ukazuju da su ove masne kiseline uključene u razvoj kognitivnih sposobnosti i vida. Dakako, nema dovoljno dokaza da su djeca hranjena formulama bez ovih masnih kiselina ugrožena u bilo kojem smislu. Dokozaheksaenska kiselina (DHA) i arahidonska kiselina (AA) su dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline koje potiču razvoj mozga i poboljšavaju vid. Prisutne su u majčinom mlijeku i u dječjim formulama u nekim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
Mnoge važne fiziološke funkcije ovise o adekvatnoj količini DHA i AA u tkivima. Nije posve sigurno da će upravo dodatak nezasićenih masnih kiselina DHA i AA osigurati bolji razvoj kognitivnih, motoričkih svojstava, te vida. Uz AA i DHA majčino mlijeko sadrži i druge nutrijente, hormone i čimbenike rasta koji su također važni nosioci blagotvornih učinaka majčinog mlijeka. Ne smije se zanemariti niti fiziološko – psihološki učinak dojenja na dojenčad.
Probiotici i prebiotici
Probiotik jest takva hrana koja sadrži žive mikroorganizme humanog porijekla koji povoljno utječu na domaćina i održanje ravnoteže crijevnog ekosustava. Najpoznatiji probiotici danas potječu iz rodova Lactobacillus i/ili Bifidobacterium. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Gut, suplementacija probioticima može ublažiti alergijske reakcije i razvoj ekcema kod djece u razdoblju odvikavanja od majčinog mlijeka.
Rezultati studije pokazali su da je obogaćivanje dječijih formula probiotičkim bakterijama znatno reduciralo broj bakterija E.coli u probavnom sustavu, te je spriječeno i povećanje broja ostalih «neprijateljskih» bakterija, a što je rezultiralo smanjenjem broja alergijskih i upalnih reakcija u razdoblju odvikavanja od majčinog mlijeka.
Prebiotike oligosaharide nalazimo u majčinom mlijeku, no u dojenačkim formulama ih uglavnom nema. Trenutni trend dodavanja fruktooligosaharida inulina u mliječne proizvode ušao je i u sferu dječje hrane, te ih se u posljednje vrijeme može pronaći i u dojenačkim formulama.

Inulin i fruktooligosaharidi su prebiotici tj. neprobavljiv sastojak hrane koji pozitivno djeluje na ljudski organizam, selektivno stimulirajući razvoj i/ili aktivnost razvoj korisnih bakterija u intestinalnom sustavu. Jednostavno rečeno, oni su hrana za probiotike tj. mikroorganizme crijevne flore koji pozitivno djeluju na zdravlje.
Interakcija prebiotika i probiotika povećava rezistenciju na infekcije, stimulira imunološki sustav, poboljšava lokalni status crijevne sluznice i gastrointestinalni motilitet.
O stvarnoj prednosti obogaćivanja dojenačkih formula moglo bi se ispisati još mnogo redaka. Znanost je učinila jedan dio, a marketing drugi dio u isticanju prednosti ovakvih formula. Izrazit je izazov nastojanje u imitaciji sastava majčinog mlijeka, no još je velik posao pred industrijom i znanosti.

Darija Vranešić, dipl.ing.