Nutritivne potrebe osoba starije dobi

Kao rezultat normalnog procesa starenja, tijelo podliježe određenim promjenama koje utječu na prehrambene navike. Dolazi do promjena u sastavu tijela, slabe osjetila mirisa i okusa, te je slabije izražen osjećaj žeđi. Postoje mnogi dokazi o malnutriciji kao veoma nepoželjnom čimbeniku i lošem kliničkom predskazatelju.

Neuravnotežena prehrana tijekom cijelog života i posebice u starijoj dobi može pojačati vjerojatnost pojave mnogih bolesti, poput osteoporoze, smanjene funkcije mozga, bolesti srca, te raznih infekcija. Opasnost pojave malnutricije povećava se starenjem zbog tjelesnih, psiholoških, socioloških i ekonomskih promjena koje obilježavaju proces starenja.
Rezultati nekoliko studija ukazuju na malnutriciju u 55 % starijih pacijenata bolničke populacije. Udio osoba starije dobi raste velikom brzinom, a najbrže raste udio osoba iznad 85 godina. Važan čimbenik za poboljšanje kvalitete života i produljenje životnog vijeka je pravilna prehrana.

Uvriježeno je mišljenje da se metabolizam usporava starenjem. Točnije je reći da se starenjem smanjuje udio nemasne tjelesne mase, a raste udio masnog tkiva. Budući da niži udio nemasne ili mišićne mase podrazumijeva niže energetske potrebe, realno je i nužno ograničiti energetski unos u starijoj dobi, posebice ukoliko je stupanj tjelesne aktivnosti nizak. Najbolja strategija za izlazak iz začaranog kruga tegoba vezanih uz stariju dob je tjelesna aktivnost. Trideset minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno može značajno poboljšati zdravstveni status pojedinca.

Prije definiranja preporuka za prehranu osobe starije dobi treba načiniti procjenu njenog nutritivnog statusa, koja je od posebne važnosti za kliničku primjenu. Proces starenja prati nedostatak mnogih esencijalnih nutrijenata, bilo zbog oslabljene resorpcije ili nedostatne i siromašne prehrane, često vezane uz ekonomske prilike.

Piramida pravilne prehrane za osobe starije dobi
Piramida pravilne prehrane koja je općeprihvaćeni model za uravnoteženu prehranu daje smjernice o zastupljenosti pojedinih skupina namirnica u prehrani te osigurava pravilan omjer makronutrijenata. Tu piramidu lansirao je 1992. „United States Departments of Agriculture and Health and Human Services”. Novu piramidu, modificiranu za osobe starije dobi (iznad 70 godina) razvili su stručnjaci “USDA's Human Nutrition Research Center on Aging, Tufts University, Boston” 1999. godine.
Nova piramida sadrži u svojoj bazi 8 čaša vode ili drugih bezalkoholnih i bezkofeinskih napitaka koji se preporučuju dnevno.

Druga razina piramide napominje da osobe starije dobi trebaju unositi šest ili više obroka kruha, žitarica, riže ili tjestenine bogatih prehrambenim vlaknima. Prehrambena vlakna su neobično važna u svrhu prevencije konstipacije i visoke razine kolesterola u krvi. Pružaju zaštitu od raka debelog cijeva i pomažu u održanju normalne razine šećera u krvi. Voće i povrće treba konzumirati po pravilu 5+, odnosno 5 ili više obroka povrća i voća dnevno, i to raznobojnog i raznolikog!

Na slijedećoj razini piramide susrećemo se s proteinima. Preporuka je 3 ili više obroka iz skupine mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno, te dva ili više obroka iz skupine mesa i zamjena za meso. Adekvatan unos proteina važan je kod osoba starije dobi zbog održanja mišićne mase, funkcije imunosnog sustava i cijeljenja rana. Masti, ulja i jednostavni šećeri nalaze se na vrhu piramide i treba ih konzumirati u najmanjoj mogućoj mjeri.

Treba li razmotriti uzimanje dodataka prehrani?
Hrana je najbolji izvor nutrijenata i dodaci prehrani ne smiju biti zamjena za uravnoteženu prehranu. Unatoč toj tvrdnji, ipak su u velikom broju slučajeva dodaci prehrani kod osoba starije dobi izrazito korisni, budući da u toj populaciji često dolazi do raznih prehrambenih propusta.

Energetski unos niži je u starijih osoba, no unos mikronutrijenata trebao bi biti jednak unosu osoba zrele dobi. Stoga su osobe starije dobi podložnije deficitu nekih nutijenata što dodatno pogoršava određena kronična stanja ili bolesti. Piramida pravilne prehrane za starije osobe koju su kreirali stručnjaci sa Sveučilišta Tufts ima na svom vrhu zastavicu koja poručuje da je uputno uključiti u prehranu dodatne količine kalcija, vitamina D i vitamina B12. Veliki značaj pridaje se i povišenom unosu antioksidansa, odnosno vitamina A. C i E, boraca protiv slobodnih radikala.

Primjena lijekova u starijoj dobi
Kronične bolesti i upotreba raznih lijekova često su neizbježni dio procesa starenja. Mnogi lijekovi smanjuju apetit, mijenjaju osjete okusa i mirisa te ometaju apsorpciju vitamina i nutrijenata. Određene bolesti ometaju adekvatnu prehranu i apsorpciju nutrijenata u gastrointestinalnom sustavu, uzrokuju povišene energetske potrebe i ekskreciju nutrijenata putem bubrega.
Mnogim osobama starije dobi zdravstveno stanje se naglo popravi kada im se smanji broj lijekova koje uzimaju, no tako nešto može odlučiti samo njihov liječnik.

Dr.sc. Darija Vranešić