Nutricionizam

Nutricionizam je kao znanstvena disciplina oduvijek bio dio konvencionalne medicine .. Ipak, liječnici ne razmišljaju, a samim time ni ne djeluju kao nutricionisti.
Dijetetičari koji rade u sklopu konvencionalne medicine, najčešće rade sa određenim grupama bolesnika – primjerice dijabetičarima, pretilima, osobama sa poremećajima probavnog sustava ili osobama sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Izuzev liječenja velikih nutritivnih deficita i rijetkih metaboličkih bolesti, ostale nutricionističke djelatnosti najčešće se smatraju dijelom komplementarne medicine.
Postoji čitav spektar komplementarnih nutricionističkih djelatnosti. Tu su obuhvaćena specifična, dobro istražena, biokemijski razumljiva liječenja koja prakticiraju dobro educirani profesionalci, ali i neistražene, biokemijski nedovoljno objašnjene popularizirane tvrdnje koje ljudi koriste kao metode liječenja i to najčešće bez profesionalnog nadzora.
Koje metode su «komplementarne», a koje «konvencionalne» teško je odrediti. Neki suplementi, primjerice riblje ulje kod liječenja reumatoidnog artritisa, uvelike se primjenjuju u konvencionalnoj medicini – u pozadini imaju jasne biokemijske mehanizme i podršku randomiziranih studija – ali se njihova uporaba ipak smatra nekonvencionalnom metodom liječenja. Neke se pak intrevencije tradicionalno nazivaju i smatraju komplementarnim iako su sada dio konvencionalne medicine. Vjerojatno najbolji primjer je prehrana bogata prehrambenim vlaknima, odnosno voćem i povrćem.
Nutritivne intervencije
«Nekonvencionalne» nutritivne intervencije mogu se podijeliti u tri kategorije:
suplementacije, modifikacije u prehrani i terapijske metode.
Primjeri najčešćih intervencija suplementacijom

Suplementi u prehrani
Uz vitamine i minerale, suplementi u prehrani uključuju i brojne životinjske i biljne produkte. Neki od njih su nosioci aktivnih sastojaka, primjerice aktivni sastojak ulja noćurka je ?-linoleinske kiselina. Neki pak, primjerice modrzelene alge i kelp, nisu u potpunosti biokemijski definirani. Neki suplementi koriste se za poboljšanje općeg zdravlja i svakodnevnih aktivnosti, dok se ostali koriste ciljano, kod specifičnih bolesti i stanja.

Modifikacije u prehrani
Modifikacije u prehrani uključuju neke znatnije promijene u svakodnevnoj prehrani. Mnoge vrste dijeta, primjerice, veganstvo i vegetarijanstvo, smatraju se pokretom kojeg karakterizira određen ekološki, vjerski, pa čak i politički značaj, moralna svijest prema hrani kao i stajalište da je hrana neodvojivi dio života. Većina dijeta bazirana je na teorijskim razmatranjima više nego na empirijskim podacima.
Primjeri dijeta za koje se tvrdi da mogu poboljšati zdravlje

Primjeri dijeta za koje se tvrdi da mogu pomoći kod specifičnih bolesti i stanja

Terapijske metode
Terapijske metode uključuju tehnike kao što su eliminacijske dijete i naturopatija.
Eliminacijske dijete baziraju se na postavki da određena hrana, kada se konzumira u normalnim količinama, može doprinijeti kroničnim simptomima ili razvoju određene bolesti. Za razliku od klasičnih alergija, ova «netolerancija na hranu» ne uključuje uobičajene imune mehanizme.
Terapija se sastoji u eliminiranju nekoliko namirnica iz prehrane, a zatim ponovno uvođenju istih kako bi se utvrdilo da li će isprovocirati simptome.
Naturopatija je terapijska metoda koja se zasniva na filozofiji «prirodnog liječenja» i inkorporiranja nutritivnih intervencija u ostale metode, kao što su hidroterapija i tjelovježba.
Primjerice, naturopat može osobu sa vaginalnim gljivičnim oboljenjem savjetovati da reducira unos hrane bogate šećerima i kvascima te joj preporučiti biljne pripravke i probiotike.

Iva Alebić, dipl.ing

Prema tekstu: ABC of complementary medicine: Unconventional approaches to nutritional medicine
Andrew Vickers and Catherine Zollman
BMJ 1999; 319: 1419-1422