Novi broj Medixa govori o shizofreniji

Shizofrenija - još uvijek najveći izazov liječniku naslovna je tema novog dvobroja časopisa Medix, koji je sredinom ožujka svečano predstavljen u Hrvatskom liječničkom domu u Zagrebu..
Ovaj broj "Medixa" naslovnom je temom posvećen shizofreniji, jednoj od najtežih bolesti čovječanstva. Iako postoji od davnina, još uvijek ni najrecentnija medicina ne može odgovoriti na brojna pitanja s njom u svezi, kako na ona o etiologiji, patologiji, patofiziologiji tako i o izlječenju. Epidemiološki podaci pokazuju da se uz gotovo konstantnu incidenciju podjednaku u cijelom svijetu povećava prevalencija, i to izraženije u razvijenim zemljama nego u nerazvijenim zemljama svijeta.
Shizofrenija je najteža duševna bolest, bolest koja preplavljuje cijelog bolesnika, kognitivno, emocionalno, afektivno, izvršno, bihevioralno. Sve je dijelom izmijenjeno, iskrivljeno, bolesno, iako dio ličnosti može biti sasvim uredan, rekli bismo normalan, čak i u fazi kada je sav ostali dio ličnosti sasvim promijenjen, kada je došlo do distorzije percepcije, interesa, motivacije, logičnog i razumnog slijeda mišljenja i procesuiranja radnji i ponašanja. Shizofrenija je bolesno stanje u kojemu ono što je patološko, iskrivljeno, nerealno poprima veću hijerarhijsku vrijednost i snagu od realnog, istinitog, normalnog. Bolesnik se zbog toga ponaša u skladu s tim nerealnim jer nerealno je za njega sada realno. I upravo zbog tog iskrivljenog doživljavanja dijela realiteta teško je zdravom razumu razumjeti taj iskrivljeni (bolesni), taj kojim upravlja "nepostojeći glas ili naredba", dodir ili slika, kojih nema, naredbe koje "okolina ne čuje", a on se ponaša u skladu s njihovim sadržajem.
Dugo je shizofrenija u društvu bila tabu-tema, od bolesti do opčinjenosti, sramote i inferiornosti, što se još uvijek odražava kroz različite dimenzije stigmatiziranosti, kako bolesnika i članova njihovih obitelji tako i psihijatrije unutar medicinske struke. Nakon što su duševni bolesnici odvojeni od kriminalaca i preseljeni iz tamnica u duševne bolnice, među kojima su neke s pravom nazivane "hramom čovječnosti", uslijedila su brojna otkrića koja su postupno, ali sigurno unosila svjetlo u dotad opskurnu sudbinu bolesnika.
Najveći napredak postignut je pedesetih godina dvadesetog stoljeća otkrićem psihofarmaka, tj. lijekova za liječenje duševnih bolesnika. No sada se događa paradoks. Bolesnici zahvaljujući novim metodama liječenja dolaze u faze zalječenja ili remisije. Povlače se simptomi bolesti, no u tim fazama bolesnici dobivaju uvid u stanje u kojem su bili tijekom psihoze, i u koje opet mogu doći, pa se kod dijela tih bolesnika mogu javiti suicidne ideje i misli, i u tim fazama česti su suicidi i pokušaji suicida.

Iz godine u godinu sve je više lijekova koji kod većeg dijela bolesnika dovode do poboljšanja, i iako još uvijek nemamo optimalnog lijeka, lijeka koji bi bolest zaustavio i bolesnika vratio u društvo, sve je više mjesta za optimizam kada se liječenje počne pravovremeno i provodi optimalno. Gotovo nema godine kada se ne otkrije koji novi psihofarmak o kojemu nema informacija u udžbenicima. Na domaćem tržištu nemamo dovoljno stručne recentne literature na hrvatskom jeziku, pa su tematski stručni časopisi o ovako značajnoj i teškoj bolesti kao što je shizofrenija od posebnog značenja.
Naći rješenje za poboljšanje življenja shizofrenih bolesnika, otkriti kako im najbolje pomoći, vratiti iskrivljeno mišljenje i testiranje realiteta u normalu, smanjiti broj suicida shizofrenih bolesnika, smanjiti njihov apsentizam i prezentizam veliki je izazov za sve liječnike. Zato smo zahvalni uredništvu časopisa "Medix" što smo dobili ovaj tematski broj za prikaz shizofrenije. Time je omogućeno na jednome mjestu davanje udžbeničkih štiva važnih u ispravnoj dijagnostici shizofrenije i pristupu shizofrenom bolesniku od akutne faze do očuvanja dobre remisije i prevencije recidiva. Autori tekstova vodeći su psihijatri u Hrvatskoj koji se bave izučavanjem, dijagnosticiranjem, ranim prepoznavanjem, savjetovanjem i liječenjem shizofrenije, borbom protiv stigme i edukacijom društva kao cjeline, pravnim aspektima shizofrenih i njihovih obitelji, prevencijom kognitivne i socijalne deterioracije.

prof. dr. sc. Vera Folnegović-Šmalc
predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a
Referentni centar za shizofreniju i srodne poremećaje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske