Populacija starijih odraslih osoba doživljava značajan porast, stavljajući sve veći naglasak na problematiku slabosti povezanu sa starenjem.
Slabost se definira kao smanjena sposobnost adekvatnog odgovora organizma na vanjske stresore, koja dovodi do gubitka osobne autonomije, povećanih zdravstvenih troškova te većeg rizika od preuranjene smrtnosti. Prema nedavnoj meta-analizi koja je provedena u 62 zemlje, oko 24% osoba starijih od 50 godina suočeno je sa simptomima slabosti, što ističe slabost kao globalni javnozdravstveni problem.
Brojna istraživanja potvrđuju da crijevna mikrobiota, važna komponenta ljudskog organizma, ima višestruku ulogu u očuvanju zdravlja. Osim temeljne uloge u probavi i apsorpciji hranjivih tvari, crijevna mikrobiota ključna je i za metabolizam lijekova, antimikrobnu zaštitu, imunomudulaciju te održavanje integriteta probavnog sustava. Novija istraživanja ističu složen odnos između raznolikosti i sastava crijevne mikrobiote te pojave raznih bolesti. Nadalje, sve više studija ukazuje na važnu ulogu crijevne mikrobiote u razvoju slabosti povezane sa starenjem.
Iako su klinička istraživanja koja su usmjerena na probiotike kao potencijalna pomoć u prevenciji slabosti još uvijek ograničena, neke studije ukazuju da oralna primjena određenih mikroorganizama može poboljšati stanje slabosti. Kao rezultat toga, intervencije usmjerene na crijevnu mikrobiotu predstavljaju obećavajući pristup za ublažavanje slabosti. Cilj nedavno provedene studije bio je istražiti povezanost između unosa živih mikroorganizama putem hrane i pojave slabosti među stanovništvom SAD-a.
Istraživači su analizirali podatke iz Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane (engl. National Health and Nutrition Examination Survey, NHANES). Ukupno je uključeno 11 529 sudionika, starijih od 60 godina. Unos živih mikroorganizama hranom procijenjen je pomoću 24-satnih prisjećanja iz NHANES-a. Istraživači su klasificirali namirnice u skupine prema sadržaju živih mikroorganizama. Tako hrana koja je pasterizirana te obrađena na visokim temperaturama ima nisku razinu živih mikroorganizama (<104 CFU/g), neoguljeno svježe voće i povrće srednju razinu (104 – 107 CFU/g), dok su nepasterizirana fermentirana hrana i probiotički dodaci prehrani svrstani u kategoriju visoke razine (>107 CFU/g).
Sudionici su prema unosu živih mikroorganizama hranom podijeljeni u skupine s niskim, srednjim te visokim unosom. Kako bi procijenili slabost, istraživači su koristili dijagnostičke kriterije kao što su kognitivne funkcije, komorbiditeti, zdravstveni status, antropometrijski parametri te laboratorijske pretrage. U analizu su uključeni sudionici koju su odgovorili na najmanje 80% pitanja.
U skupini sudionika s visokim unosom živih mikroorganizama putem hrane uočena je najniža prevalencija slabosti od 26,53%, dok je u skupini sa srednjim unosom živih mikroorganizama prevalencija iznosila 32,31%. Skupina s niskim unosom živih mikroorganizama pokazala je najvišu prevalenciju slabosti od 43%.
Nadalje, povećan unos živih mikroorganizama putem hrane povezan je s različitim pozitivnim zdravstvenim ishodima, uključujući bolji niži indeks tjelesne mase (ITM), smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti te poboljšanu kognitivnu funkciju.
Prema rezultatima studije, viši unos živih mikroorganizama putem hrane povezan je sa smanjenim rizikom od pojave slabosti među odraslim osobama. Povećanje unosa živih mikroorganizama može smatrati novom prehrambenom strategijom za ublažavanje simptoma slabosti.
Izvor: Journal of Nutrition, Health and Aging