Konzumacija mesa nas je možda „učinila čovjekom“

Komadić lubanje koji su antropolozi pronašli na području Tanzanije pokazuje kako su naši preci jeli meso još prije 1.5 milijun godina što je bacilo novo svjetlo na evoluciju ljudske fiziologije te razvoja mozga. Studija je objavljena u časopisu PLOS ONE.

„Konzumacija mesa oduvijek se smatrala jednom od stvari koji čovjeka čine čovjekom, s obzirom da proteini doprinose rastu čovjekova mozga“, ističe autor studije te dodaje „Naš rad pokazuje da i prije 1.5 milijun godina nismo bili samo oportunistički konzumenti mesa, mi smo zapravo lovili i jeli meso“.

Komadić lubanje pripadao je dvogodišnjem djetetu, a na njemu su uočeni znakovi porozne hiperostoze koja se povezuje s anemijom. Prema studiji, ovo stanje je vjerojatno uzrokovano prehranom u kojoj je nedostajalo meso.

„Prisutnost porozne hiperostoze uzrokovane anemijom indirektno ukazuje da je barem u ranom Pleistocenu meso postalo ključno za normalni razvoj i funkcioniranje čovjekova pretka te da je njegov nedostatak uzrokovao patološka stanja“, ističe se u studiji.
Neki znanstvenici tvrde da smo postali ljudi nakon što smo postali karnivoro - omnivori (mesojedo-svejedi).

„Konzumacija mesa povezana je s razvojem mozga“ tvrdi autor. „Mozak je veliki organ i zahtijeva mnogo energije. Sve više razmišljamo o vezi između širenja mozga te prehrane bogate proteinima“.

„Ljudi su jedna od rijetkih živućih vrsta sa tako velikim mozgom. Čimpanze, naši bliski rođaci, jedu malo mesa i imaju mnogo manji kapacitete mozga od ljudi“, kaže autor te se na kraju pita: „Pitanje je što nas je potaknulo na konzumaciju mesa? Je li to promjena okoliša? Je li to sam razvoj mozga? To uistinu ne znamo.“