Nordijska prehrana bolja je od mediteranske?

Nordijska prehrana je tradicionalni način prehrane nordijskih zemalja, kao što su Danska, Švedska, Norveška, Finska i Island, a temelji se na namirnicama iz lokalnog uzgoja. Uključuje povećanu konzumaciju povrća (grašak, grah, kupus, luk i korjenasto povrće) i voća (jabuke, kruške i bobičasto voće), orašastih plodova, sjemenki, cjelovitih žitarica, ribe i školjaka. Također, preporučuje se unos mliječnih proizvoda s niskim udjelom mliječne masti i smanjena konzumaciju mesa, a glavna karakteristika nordijske prehrane je upotreba repičinog, suncokretovog i lanenog ulja.

Na ovaj način osiguran je unos svih potrebnih masnih kiselina, vitamina, minerala i biljnih komponenti koje povoljno utječu na zdravlje te smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka i razina kolesterola u krvi, kao i općenito svih kardiovaskularnih bolesti. Dosadašnje studije proučavale su utjecaj nordijske prehrane na gubitak tjelesne mase, međutim, nova studija fokusirala se na pozitivne učinke koje nordijska prehrana ima na srčano zdravlje.

U novom istraživanju sudjelovalo je 200 ispitanika u dobi iznad 50 godina koji su imali povišen indeks tjelesne mase te rizik od razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine – prvu skupinu koja je provodila nordijski način prehrane i drugu (kontrolnu) skupinu koja je nastavila svoju uobičajenu prehranu. Nakon šest mjeseci analizirani su im uzorci krvi i urina kako bi se vidjeli rezultati.

Skupina koja je provodila nordijski način prehrane tijekom šest mjeseci imala je niže razine kolesterola, niže ukupne razine zasićenih i nezasićenih masnih kiselina u krvi te bolju regulaciju glukoze u odnosu na kontrolnu skupinu. Ukupno zdravlje prve skupine bilo je poboljšano bez obzira na to je li došlo do gubitka na tjelesnoj masi.

Analizirajući uzorke krvi, znanstvenici su primijetili kako su ispitanici kod kojih je došlo do poboljšanja zdravstvenog statusa imali izmijenjen sastav masnoća u krvi. Stoga su zaključili kako upravo nezasićene masti iz nordijske prehrane, koje uglavnom potječu iz ribe te sjemenki uljane repice, lana i suncokreta, pozitivno djeluju na zdravlje. One obiluju omega-3 i omega-6 nezasićenim masnim kiselinama čiji su povoljni učinci već otprije poznati, a potrebno je naglasiti kako je izbjegavanje unosa visoko prerađene hrane i zasićenih masti životinjskog podrijetla također doprinijelo poboljšanju srčanog zdravlja.

Izvor: Journal of Clinical Nutrition