Menopauza je razdoblje života žene obilježeno promjenama žlijezda s unutrašnjim lučenjem koje označava kraj njezinih menstrualnih ciklusa i plodnih godina.
U menopauzi se događaju mnoge hormonalne promjene. Uslijed snižene razine estrogena, žene u postmenopauzi izloženije su problemima sa održavanjem adekvatne tjelesne mase, bolestima srca i osteoporozom.
Za većinu žena, problemi s održavanjem adekvatne tjelesne mase započinju u razdoblju premenopauze, razdoblja koje prethodi menopauzi. Već tada, iako žene i dalje imaju menstruaciju, dolazi do smanjenja produkcije estrogena, što može utjecati na promjene u tjelesnoj masi, ali i građi žena. Sve više žena poprima oblik jabuke, tzv. androidni tip građe za koji je karakteristično gomilanje masnih naslaga u području trbuha, a koje sa sobom nosi povećani rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i malignih bolesti.
Kao rezultat hormonalnog disbalansa, pretilost se javlja čak i kod onih žena koje nikada nisu imale problema s održavanjem adekvatne tjelesne mase.
Osim hormonalnog disbalansa, čimbenik koji je prethodno naveden, a to su godine, također povećava rizik za pretilost kod žena u menopauzi. Usporavanje metabolizma, povećanje masne mase u odnosu na mišićnu, dovodi do smanjenog utroška kalorija, a posljedica je debljanje.
Mediteranska ili paleo dijeta – koju odabrati?
Iz zdravstvenog prvenstveno, a tek potom iz estetskog razloga sasvim je jasno da žene u menopauzi moraju paziti na svoju tjelesnu masu. Rizik za neke bolesti i stanja (srčane bolesti, ateroskleroza, dijabetes..) povećava se i kod pretilih osoba i kod žena u menopauzi, stoga je jasno koliko je pretilim ženama u menopauzi zdravlje ugroženo.
Prvi korak koje žene trebaju učiniti je pripaziti na svoje prehrambene navike. Pravilna prehrana, ne samo da će u velikoj mjeri pomoći u održavanju adekvatne tjelesne mase, nego će odigrati i važnu ulogu u prevenciji mnogih bolesti.
Kako bi se smršavjelo preporuka je pratiti mediteransku prehranu – sinonimu za pravilnu prehranu, ali u smanjenom obujmu nego što konzumiraju osobe koje ne trebaju smršavjeti.
Mediteranska se prehrana temelji na obilju integralnih žitarica, raznolikog voća i povrća, uljima biljnog podrijetla (poglavito maslinovom ulju), ribi te umjerenim količinama crnog vina. U mediteranskoj dijeti naglasak je na minimalno procesiranoj hrani i kada je god moguće sezonskim i lokalno uzgojenim namirnicama Redovita tjelesna aktivnost također je sastavni je mediteranskog načina života.
Mediteranska prehrana je standard kada govorimo o mršavljenju, no najnovije istraživanje objavljeno ove godine, a provedeno na švedskom Umeå Universitetu daje naslutiti i da bi drugi obrasci prehrane poput paleo dijete mogli pomoći gubitak kilograma nakon menopauze. Inače, paleo dijeta podrazumijeva hranjenje na način kako su to činili naši pretci pa takva prehrana podrazumijeva unos mesa, masnoća i biljne hrane, uz ograničen unos žitarica i ugljikohidrata općenito.
U dvogodišnjem istraživanju sudjelovalo je 70 ispitanica u postmenopauzi s prekomjernom tjelesnom masom. Ispitanice su nasumično podijeljene u dvije skupine. Unutar prve skupine slijedile su smjernice za paleolitsku prehranu, dok su unutar druge slijedile nordijske prehrambene smjernice. Iako su oba režima prehrane dosta slični, paleo prehrana u odnosu na prehranu kreiranu prema nordijskim smjernicama isključuje konzumaciju žitarica, mlijeka, rafiniranih šećera i dodane soli.
Rezultati su pokazali da je u obje skupine došlo do smanjenja tjelesne mase, međutim smanjenje težine je bilo nešto veće u paleo skupini. Dodatno, u paleo skupini došlo je do značajnog smanjenja abdominalnog masnog tkiva i triglicerida u krvi za koje se zna da bitno utječu na razvoj krvožilnih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Unatoč rezultatima prema kojima se paleolitski obrazac prehrane pokazao kao dobitna kombinacija kod žena u postmenopauzi, savjet je ipak pratiti mediteransku dijetu iza koje stoje brojna istraživanja o učinkovitosti i blagotvornosti.