Datum objave: 19. 02. 2014.

U posljednje smo vrijeme svjedoci brojnih istraživanja koja nastoje ustanoviti čimbenike koji povećavaju rizik od pretilosti. Ova multifaktorijalna bolest pogađa djecu i odrasle, a među ostalim, povezana je s upalnim stanjem u organizmu te može pridonijeti kasnijem razvoju kroničnih bolesti.

Dosadašnje studije potvrđuju kako je povećana razina soli u organizmu najčešće posljedica povećanog unosa hrane, a prekomjernim unosom hrane neizbježno stvaramo naslage masnog tkiva. Također, prekomjernoj tjelesnoj masi pridonosi i svojstvo soli da na sebe privlači vodu čime potiče njeno zadržavanje u organizmu.

Časopis Pediatric objavio je rezultate studije koja se bavila istraživanjem ove teme kako bi ustanovili postoji li uistinu uzročno-posljedična veza soli s pretilošću. Provedeno je istraživanje na populaciji od 766 zdravih adolescenata koje je pokazalo da 95 % mladih smatra kako im je unos soli viši od 1500 mg (½ žličice) dnevno. Utvrđeno je kako su ispitanici imali povišene razine leptina, hormona koji pri normalnim razinama regulira apetit, no ukoliko su njegove razine kontinuirano previsoke, može izgubiti svoju prvobitnu funkciju u organizmu. Autori studije nadodali su kako u je u ispitanika porastao rizik od upalnih procesa i razvoja autoimunih bolesti. Ova studija ide u prilog dosadašnjim istraživanjima koja pokazuju da je prekomjerni unos soli jedan od čimbenika koji povećavaju rizik od pretilosti, i rizik od razvijanja upalnih procesa u organizmu te utječe na razvijanje kroničnih bolesti.

Zaključno, autori ističu kako zamjenjivanjem brze hrane i hrane bogate solju s voćem i povrćem u značajnoj mjeri pridonosimo manjem unosu soli, a time i boljem zdravstvenom statusu.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: debljina,

Komentari