Darija Vranešić Bender

Datum objave: 12. 04. 2018.

Prepoznatljivi, gorkasti okus koji je u nas čvrsto vezan uz sezonu, nepogrešivo najavljuje dugo očekivane tople dane. Naime, mi smo nacija koja gotovo da ne poznaje uzgojene šparoge i uglavnom posljednjih desetljeća skupo plaćamo one samonikle, divlje primjerke.

Gorak okus je garancija da su zdrave, a već su postale sinonimom proljetne detoksikacijske dijete.

Crtice iz povijesti šparoga

Grčka riječ asparagos i latinska asparagus je orijentalnog porijekla i dolazi od staroperzijskog „sparegha“ što znači klica. Vjeruje se da su šparoge uzgajali još stari Egipćani, a osobito su bile cijenjenje u razdoblju starog Rima kada su čitave flote slane u prikupljanje šparoga za careve. Plinije je pisao o nekoj vrsti šparoge koja se u Raveni „tovila“ i od koje je pojedini komad težio čak 120 grama. Budući da uzgoj šparoge nije lak, trebalo je dugo vremena da se šparoge udomaće sjevernije od Alpa. Tako su tek od 16. stoljeća postale poznate u Njemačkoj, a u istom stoljeću su ih Španjolci odnijeli u Ameriku. U Srednjem vijeku privremeno su pale u zaborav, no ponovno otkriće i popularizaciju doživljavaju u 18. st. za vladavine Luja XIV kada započinje značajnije kultiviranje u Francuskoj. Legenda kaže da je taj vladar obožavao šparoge i dobivao je stalne pošiljke već od prosinca pa sve do ljeta.

Vrste šparoga

Šparoga je biljka iz porodice ljiljana koja raste samoniklo, ali se i uzgaja, pa se u mnogim zemljama koristi kao delikatesno povrće. Iako nije osobito rasprostranjena, u Hrvatskoj se samonikle šparoge mogu naći u području krša i priobalja.

Danas se šparoge uzgajaju u većini zemalja svijeta, a one koje nalazimo na tržištu uglavnom su uzgojene na području mediteranskih zemalja, zatim Perua, Meksika i Sjedinjenih Država. 

Do sada je identificirano  otprilike 300 vrsta šparoga, no samo oko 20-ak jestivih.

Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svojega sočnog okusa i blage teksture. Šparoge su pravo proljetno povrće, najčešće se beru između ožujka i svibnja, ponegdje čak i do srpnja. Većina šparoga je zelene boje, no dvije također jestive, vrste su iznimka; bijele šparoge, obično se prodaju konzervirane, a rastu ispod zemlje te nemaju klorofila pa stoga ni zelenu boju, te ružičaste, mnogo manje od zelenih i bijelih, čiji okus više podsjeća na voće nego na povrće.

Sastav šparoga

Šparoge su siromašne kalorijama, čak 93 % sastava čini voda,  a njihova najveća vrijednost leži u bogatstvu vitamina i minerala koje sadrže. Najbogatije su folnom kiselinom te vitaminima A, C i K. Sadrže i ostale vitamine B skupine (osim vitamina B12) te mangan, fosfor kalij, bakar, željezo, cink. Šparoge su i vrlo dobar izvor prehrambenih vlakana, posebice lignina,  te za zdravlje korisnih fitokemikalija poput beta karotena, luteina i zeaksantina. Sadrže i aminokiselinu asparagin koja je odgovorna za snažno detoksikacijsko djelovanje.

Utjecaj na zdravlje

Šparoge su zbog svoga bogatog nutritivnog sastava izuzetno cijenjene i preporučuju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika. Snažno detoksikacijsko djelovanje vjerojatno duguju sadržaju aminokiseline asparagina koja potiče sintezu glikoproteina, molekula odgovornih za pravilnu funkciju imunološkog sustava, a ujedno je i važan sudionik procesa eliminacije toksičnog amonijaka iz organizma.

Odavna se smatraju afrodizijakom zbog svog falusnog oblika, ali i zbog visokog udjela vitamina E, koji se popularno naziva vitaminom plodnosti. Vitamin E važan je prilikom sinteze spolnih hormona, što ga čini važnim čimbenikom zdravog spolnog života. Jedan herbalist iz 17. stoljeća je zapisao: «Šparoge potiču požudu u muškarca i u žene.»

Zbog visokog sadržaja folne kiseline preporučuju se ženama u reproduktivnom razdoblju, posebice onima koje razmišljaju o trudnoći.  Naime, folna kiselina je prijeko potrebna za pravilno djeljenje živčanih stanica fetusa. Neadekvatan unos folne kiseline prije začeća i tijekom trudnoće povisuje rizik od oštećenja neuralne cijevi fetusa.

Uz folnu kiselinu, šparoge su dobar izvor vitamina B2 i B6 te time i vrijedan izvor kombinacije nutrijenata koja, prema brojnim studijama, djeluje na smanjenje razine homocisteina. Visoka razina homocisteina prepoznata je kao rizični čimbenik razvoja srčanih bolesti.  Šparoge predstavljaju i značajan izvor rutina, flavonoida koji pomaže smanjiti razinu kolesterola te istovremeno jača elastičnost i čvrstoću krvnih žila pružajući dodatnu zaštitu od bolesti srca i krvnih žila.

Profil minerala u šparogama, visok udio kalija i nizak natrija, zajedno s asparginom, aktivnom aminokiseinom, čini šparogu prirodnih diuretikom. Ovakvo svojstvo šparoga od davnine se koristi za ublažavanje simptoma PMS-a (retencije vode), reumatoidnog artritisa te kod povišenog krvnog tlaka.

Šparoge sadrže specijalnu vrstu neprobavljivih ugljikohidrata, inulin, koju ljudski organizam ne može probaviti, ali «prijateljske» bakterije našega probavnog trakta, primjerice Bifidobacterie i Lactobacilli, mogu. Kada naša prehrana sadrži značajne količine inulina, povećava se aktivnost i rast ovih prijateljskih bakterija.

Priprema jela sa šparogama

Pri odabiru šparoga uvijek valja posegnuti za onima koje nisu drvenaste te čiji su izdanci mekani i svijetlozelene boje, a vrhovi zatvoreni. Najbolje ih je pripremiti odmah nakon što smo ih ubrali ili nabavili, a čuvati ih možemo dan do dva u hladnjaku tako da stabljike zamotamo u papir, a prije pohrane ih nije preporučljivo prati jer bi se tako ubrzalo kvarenje. Pri pripremanju šparoga nije dobro koristiti željezne posude jer tanini iz šparoga mogu reagirati sa željezom te uzrokovati gubitak boje stabljika.

Prije bilo kakva termiške obrade potrebno je odvojiti tvrdi dio stabljike, a to je najbolje učiniti tako da svaku stabljiku zasebno primimo s dvije ruke i nježno savijemo da pukne na prirodnom mjestu gdje počinje tvrdi dio. Drvenasti dio može se iskoristiti za pripremu temeljca ili juhe.

Ako želite postići da šparoge budu hrskave, nakon odstranjivanja drvenastog dijela stabljike, ostatak stabljike prije kuhanja ostavite na par minuta u čaši hladne vode.

Kuhane ili parene, šparoge mogu poslužiti kao odlična baza za umake, pjenice, piree ili ukusnu juhu od šparoga. Ipak, u našim se krajevima najviše cijeni fritaja sa šparogama koja se iz Istre proširila po cijeloj Lijepoj našoj. Osim u fritajama, odlično pristaje u tjesteninama, rižotima, raznim slanim pitama i quichevima, a mogu se poslužiti i kao jednostavan prilog uz jela od mesa ili ribe te na salatu, najbolje uz kuhana jaja.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: detoksikacija, šparoga, trudnoća,

Komentari