Žudnja za ugljikohidratima i depresija

Ove razlike također su vidljive u apetitu. Osobe oboljele od depresije, osobito one s težim oblicima, često izvještavaju o promjenama u apetitu. Unatoč navedenom, malo se zna o prehrambenim preferencijama oboljelih s depresijom, iako bi trenutno poznate informacije možda mogle potaknuti nove terapijske pristupe.

Provedeno istraživanje pokazuje da je depresija povezana s određenim promjenama u prehrambenim preferencijama, koje se mogu objasniti sastavom hrane. Osobe koje pate od depresije pokazuju manju žudnju za hranom bogatom mastima i proteinima u usporedbi s zdravom kontrolnom skupinom. Također, češće preferiraju hranu bogatu ugljikohidratima, poput slatkiša. U studiji je veći udio ugljikohidrata također doveo do povećane žudnje za hranom bogatom mastima i proteinima kod osoba s depresijom. Drugim riječima, osobe s depresijom također su imale povećanu žudnju za hranom koja sadrži kombinaciju masti i ugljikohidrata, poput mliječne čokolade. Takva energijski bogata hrana također je karakteristična za zapadnjačku prehranu. Do sada se pretpostavljalo da je žudnja za hranom bogatom ugljikohidratima povezana s većim apetitom. Provedeno istraživanje pokazuje kako to ipak nije slučaj.

Zapravo, žudnja za ugljikohidratima više je povezana s ukupnom ozbiljnošću depresije, posebno sa simptomima anksioznosti.

Rezultati istraživanja sada postavljaju dodatna pitanja za buduća istraživanja i liječenje. Budući da hrana koja sadrži ugljikohidrate kontrolira odgovor na nagradu u mozgu putem različitih signalnih puteva, možda bi se, na temelju dobivenih rezultata, mogli osmisliti  nove i bolje terapijske pristupe liječenju depresije.

U budućnosti bi terapija mogla uključivati i praćenje prehrane kako bi se moglo ispitati dolazi li do promjena u preferencijama prema određenim vrstama hrane tijekom depresije. Također bi se moglo istraživati je li moguće trajno poboljšanje depresije optimiziranjem prehrane oboljelih. Terapije koje ciljano djeluju na vezu između crijeva i mozga izgledaju posebno obećavajuće.

Prva istraživanja već su pokazala da postbiotici i probiotici mogu imati antidepresivni učinak, a također su zabilježene promjene u crijevnom mikrobiomu u osoba koje pate od depresije što može dodatno pogoršati postojeće stanje i simptome.

Izvor: Psychological Medicine