Rezultati novog istraživanja u kojemu se ispitivao izvor apetita kod čovjeka pokazali su kako postoji veza između crijeva i mozga koja pokreće našu želju za masnom hranom.
Znanstvenici koji su proučavali miševe otkrili su kako prehrambena mast koja ulazi u crijeva pokreće signal. Taj se signal provodi duž živaca do mozga te potiče želju za masnom hranom.
Znanstvenici su željeli istražiti kako miševi reagiraju na prehrambene masti, odnosno lipide i masne kiseline koje svaka životinja mora konzumirati kako bi osigurala građevne blokove stanica. Miševima su ponudili boce vode s otopljenim mastima, uključujući komponentu sojinog ulja, i boce vode koje sadrže slatke tvari za koje je poznato kako ne utječu na crijeva, ali su u početku privlačne. Miševi su razvili jaku sklonost prema vodi s otopljenim mastima tijekom nekoliko dana. Ova sklonost javila se čak i kada su znanstvenici genetski modificirali miševe kako bi uklonili sposobnost životinja da okuse mast putem jezika.
Također, znanstvenici su mjerili aktivnost mozga kod miševa dok su životinjama davali prehrambenu mast. Naime, došlo je do pobuđivanja neurona koji se nalaze u jednom određenom području moždanog debla, kaudalnoj jezgri solitarnog trakta. Ističu kako su to vrlo zanimljivi rezultati jer se navedeno područje moždanog debla također pokazalo aktivnim u studiji u kojoj se ispitivala neuralna osnova preferiranja šećera. Nadalje, znanstvenici su identificirali dvije skupine stanica koje su slale signale vagalnim neuronima kao odgovor na unos masti. Jedna skupina stanica funkcionira kao opći senzor esencijalnih hranjivih tvari, reagirajući ne samo na masti, već i na šećere i aminokiseline, dok druga skupina stanica reagira samo na masti, potencijalno pomažući mozgu da razlikuje masti od drugih tvari u crijevima.
Znanstvenici su zatim uspjeli blokirati aktivnost tih stanica pomoću lijeka. Isključivanje signalizacije u bilo kojoj skupini stanica spriječilo je vagalne neurone da reagiraju na prehrambenu mast u crijevima.
Zatim su upotrijebili genetske tehnike za deaktivaciju ili samih vagalnih neurona ili neurona u kaudalnoj jezgri solitarnog trakta. U oba slučaja, miš je izgubio apetit za masnu hranu.
Provedene intervencije pokazale su kako je svaki od ovih bioloških koraka od crijeva do mozga vrlo važan za reakciju životinja na unos masti, tvrde autori studije. Mogućnost znanstvenika da kontroliraju žudnju za masnom hranom mogla bi rezultirati tretmanom koji bi pomogao u borbi protiv pretilosti, zaključuju stručnjaci.
Izvor: Columbia University