Zona dijeta

Prehrana izbalansirana tako da 40% ukupnih kalorija potječe od ugljikohidrata, 30% od proteina i 30% od masti, naziva se zona dijeta. Zona dijetu razvio je i popularizirao dr. Barry Sears.

Dijeta se zasniva na vezi između hormona inzulina i supstanci nazvanih eikozanoidi. Eikozanoidi su supstance slične hormonima koje kontroliraju mnoge vitalne fiziološke funkcije, uključujuči one kardiovaskularnog sustava, imuno sustava i živčanog sustava. Dr. Sears vjeruje da su neki eikozanodi "dobri", a neki "loši".

Veza između inzulina i ovih supstanci očituje se prilikom podizanja razine inzulina u krvi, tada dolazi do stvaranja "loših" eikozanoida. Dr. Sears smatra da je njegova zona dijeta idealna za održavanje normalne razine inzulina.

Tko provodi zona dijetu
Zona dijeta je vrlo popularna među onima koji žele smanjiti svoju tjelesnu masu. Iako dijeta nije bogata kalorijama, sadrži dovoljno masti te se stvara osjećaj sitosti. Isto tako, normaliziranje razine inzulina umanjuje osjećaj gladi, omogućujući tako lakše provođenje dijete. Mnogi sportaši provode zona dijetu vjerujući da ona poboljšava kompoziciju tijela i omogućava bolje atletske izvedbe. Zona dijeta popularna je i među inzulin-neovisnim dijabetičarima, jer vjeruju da pomaže u normalizaciji razine šećera u krvi.

Pristalice kažu...
Pristalice zona dijete tvrde da ovakav način prehrane poboljšava energetsku razinu, mentalnu svježinu, fizičku izdržljivost te potiče gubitak suvišne tjelesne mase. Dr. Sears je radio s mnogm sportašima, a njihov uspijeh smatra rezultatom svoje dijete.

Kritičari kažu...
Većina nutricionista sklona je dijetama bogatim kompleksnim ugljikohidratima i siromašnim mastima kao načinu očuvanja općeg zdravlja i metodom za gubitak suvišne tjelesne mase. Oni upozoravaju da prehrani bogatoj proteinima, siromašnoj ugljikohidratima nedostaju nutrijenti ključni za zdravlje, uključujući biljna vlakna, vitamin C, folnu kiselinu i nekoliko minerala. Isto tako, visok unos mesa i mesnih proizvoda može kod nekih osoba povećati rizik od bolesti srca zbog povećnog unosa kolesterola i zasićenih masti. Zbog visokog udjela proteina, ova dijeta se nikako ne peporuča bubrežnim bolesnicima.

Kritičari zona dijete priznaju da ljudi koji slijede ovu dijetu doista gube na tjelesnoj masi. Međutim, oni naglašavaju da je dijeta vrlo siromšna na kalorijama, u prosjeku osoba unese 800-1200 kilokalorija dnevno, te upozravaju da striktna i zbunjujuća priroda ove dijete uvelike otežava njeno provođenje.

Rezultat je gotovo nemoguće dugotrajno održavanje prikladne tjelesne mase (postignute dijetom). Bilo koja dijeta koja sadrži jako malo kalorija, bez obzira na omjer proteina, masti i ugljikohidrata rezultirati će smanjenjem tjelesne mase, ističu kritičari.

Ne podržavaju ni svi sportski nutricionisti zona dijetu kao idealnu prehranu kod atletskih izvedbi. Značajan broj istraživača sa područja psihologije vježbanja pokazao je da je umor tijekom vježbanja uzrokovan prvenstveno trošenjem uskladištenih ugljikohidrata (glikogena). Kod većine sportaša rezerve glikogena potroše se u roku 90 minuta intenzivnog treninga, pri tome ostavljajući mišiće bez ikakvog izvora energije. Stoga brojni stručnjaci vjeruju da je pravilan unos ugljikohidrata prije i tijekom vježbanja vrlo važan za povećanje izdržljivosti.