Zima je vrijeme za vitamin C

Velik doprinos medicini u prvoj polovici dvadesetog stoljeća donijelo je otkriće vitamina C i spoznaja o njegovoj izuzetnoj važnosti i utjecaju na zdravlje ljudi. Vitamin C prvi put je izolirao mađarski biokemčar i nobelovac Dr. Albert Szent-Gyorgyi.. Nakon velikog otkrića, uslijedile su spoznaje o brojnim pozitivnim stranama ove molekule, posebice o ulozi vitamina C u sintezi kolagena i funkciji imunološkog sustava te o njegovoj antioksidativnoj aktivnosti.

Ipak, čini se da je priča o vitaminu C započela s nobelovcem Dr. Linusom Paulingom.

Linus Pauling pokrenuo je novu paradigmu u nutricionizmu, baziranu na optimalnom unosu, a ne na deficitu. Upravo zbog Paulingove smjelosti, vitamin C danas ima zasluženi status. Znanstvene studije koje su uslijedile, dokazale su da uloga vitamina C u očuvanju zdravlja prelazi granice prevencije deficita ovog vitamina, odnosno skorbuta koji je uzrokovan deficitom. Uz to što djeluje kao antioksidans, ima ključnu ulogu u jačanju imuniteta, a cijeli niz potencijalnih pozitivnih učinaka ovoga vitamina još se istražuje.

Paulingov entuzijazam i ideja o učinkovitosti vitamina C ponukao ga je da 1970. g. objavi knjigu «Vitamin C i obična prehlada». U svojoj knjizi dr. Pauling tvrdi da dnevni unos 1000 mg vitamina C može, kod većine ljudi, smanjiti incidenciju prehlade za 45%, kao i smanjiti intenzitet simptoma prehlade. U reizdanju iste knjige iz 1976., dr. Pauling sugerira unos još viših doza, dok svojom trećom knjigom "Rak i vitamin C", objavljenom 1979. ide, blago rečeno, korak dalje. U svojoj trećoj knjizi on raspravlja o ulozi vitamina C u sprječavanju razvoja i terapiji raka.
Knjige su izazvale žustre rasprave koje su potaknule mnoge znanstvenike da započnu kontrolirane pokuse. Danas, milijuni ljudi širom svijeta uzimaju dodatke vitamina, a lavinu je zasigurno pokrenuo Dr. Pauling popularizirajući svoja uvjerenja o molekularnoj ulozi vitamina C.
Sve moći vitamina C

Za početak valja reći da je vitamin C esencijalan nutrijent. Drugim riječima, organizam ga treba kako bi pravilno funkcionirao, a ne može ga sam sintetizirati te ga je potrebno unositi hranom, ili, u slučaju povećanih potreba, dodacima prehrani.
Vitamin C igra važnu ulogu u sintezi kolagena, apsorpciji željeza, formiranju crvenih krvnih zrnaca, prevođenju folne kiseline u aktivni oblik te u olakšavanju simptoma alergije. Nadalje, vitamin C jača obrambeni sustav tako što potiče aktivnost bijelih krvnih zrnaca, povećava razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona.

Bez obzira na sve navedene, dobro potvrđene uloge vitamina C, «običnog čovjeka» je najviše zanimala njegova uloga u liječenju i ublažavanju simptoma prehlade. Razlog tomu vjerojatno leži u činjenici da su, iako odrasle osobe otprilike dva do četiri puta godišnje pate od simptoma prehlade, a djeca čak i češće, usprkos dugotrajnom potragom za adekvatnim lijekom, danas još uvijek dostupne samo pretpostavke vezane uz djelovanje vitamina C na simptome prehlade.
Što kažu znanstvene studije?

U razdoblju od 1971., 21 kontrolirana studija izvedena je sa ciljem utvrđivanja djelovanja vitamina C u dozi od 1 g/dan i većoj na simptome prehlade. Ovim studijama nisu pronađeni čvrsti dokazi koji bi poduprli tezu dr. Paulinga da suplementacija vitaminom C smanjuje incidenciju obične prehlade u općoj populaciji. Ipak, u svakoj od 21 studije, vitamin C je smanjio trajanje epizoda i učestalost simptoma prehlade za prosječno 23 %. Slične rezultate dala je revizija 30 istraživanja, koje su proveli australski znanstvenici.

Revidirano je 30 istraživanja, randomiziranih i ne-randomiziranih, koja u se bavila ulogom vitamina C u sprječavanju i liječenju obične prehlade. Prema rezultatima objavljenim u Cochraine review, unos vitamina C u dozi od 1 gram dnevno tijekom nekoliko mjeseci nije pokazao značajno blagotvorno djelovanje na učestalost prehlade. Međutim, i kod istraživanja koja su pratila terapijski i onih koja su pratila preventivan utjecaj vitamina C na vrijeme trajanja simptoma uočena je konstanta u smanjenju trajanja simptoma.

Prema tome, može se reći da postoje prilično dobri dokazi kako visoke doze vitamina C (1 – 2 g/dan) skraćuju trajanje i ublažavaju simptome obične prehlade. Stoga je važno je dnevno se opskrbljivati s potrebnom količinom, pa čak pokušati i s potencijalno terapijskom dozom.

Zbog snažne antioksidativne aktivnosti, vitamin C i njegova potencijalno preventivna uloga u razvoju različitih degenerativnih bolesti predmet su velikog broja istraživanja. Najčešće se citiraju ona vezana uz ulogu vitamina C u prevenciji kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti te bolesti očiju. Kao snažan antioksidans, vitamin C može djelovati na smanjenje oksidacije LDL ("lošeg") kolesterola, procesa koji je, prema mišljenjima velikog broja stručnjaka, preteča kardiovaskularnih bolesti posebice ateroskleroze, a posljedično i srčanog i moždanog udara.
Moguće zaštitno djelovanje vitamina C na različite maligne bolesti većina istraživača danas objašnjava sposobnošću vitamina C da kao snažan antioksidans neutralizira slobodne radikale prije nego što uopće oštete DNA molekule i tako potaknu pojavu karcinoma.

Objavljen je velik broj epidemioloških studija koje su proučavale vezu između unosa vitamina C (i hranom i suplementima) i rizika od različitih karcinogenih bolesti uključujući karcinom jednjaka, dojke, cerviksa, želuca, prostate, pluća i karcinoma kolorektuma, no zaključci koji su doneseni nisu konačni.
Činjenica da je koncentracija vitamina C u tekućini oka oko 25 puta veća od koncentracije vitamina C u serumu, a u očnim lećama čak i do 50 puta veća, mogla bi se smatrati indikacijom za povišen unos vitamina C u svrhu zaštite očiju.
Nekoliko studija pokazalo je da unos visokih doza (1000 mg/dan) vitamina C može spriječiti razvoj katarakte, pa čak i popraviti već nastala oštećenja očne leće. Studija koja se u tom kontekstu načešće citira je studija provedena na Harvard Medical School, Boston, a u njoj je sudjelovalo 50.828 žena. Rezultati su pokazali da žene koje imaju najviši unos vitamina C prehranom, i koje su više od 10 godina uzimale suplemente vitamina C imaju čak 45 % manji rizik od razvoja katarakte u odnosu na žene čiji je unos vitamina C bio znatno manji.
Prema istraživanjima, vitamin C u dozi od 350 - 1000 mg/dan u kombinaciji sa esencijalnim masnim kiselinama i vitaminom B6 poboljšava produkciju suza te na taj način olakšava simptome suhoće očiju.
Vitamin C otkriven je prije stotinjak godina, a do današnjeg dana pripisalo mu se mnoštvo pozitivnih učinaka. Stoga, osigurajte se ovim vrijednim nutrijentom tijekom hladnih zimskih dana.