Zdravstvene tvrdnje i dodaci prehrani

Zdravstvene tvrdnje ukazuju na vezu između nutrijenata i određenih zdravstvenih stanja. Prenosimo primjere zdravstvenih tvrdnji čiju je uporabu na deklaracijama dodataka prehrani odobrila Američka agencija za hranu i lijekove – FDA..
I. Odobrene tvrdnje
Kalcij i osteoporoza
Nizak unos kalcija povećava rizik za razvoj osteoporoze. Adekvatan unos kalcija tijekom cijeloga života održava kosti zdravima i čvrstima.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje: obrano mlijeko, jogurti, tofu, kalcijem obogaćeni sokovi i suplementi kalcija
Zahtjevi: Hrana ili suplement mora sadržavati dovoljne količine kalcija, proizvod ne smije sadržavati više fosfora od kalcija.Tvrdnja mora ukazati i na čimbenike rizika; potrebno je naglasiti važnost redovite tjelovježbe i pravilne prehrane na zdravlje kostiju, objasniti koje su osobe izloženije riziku od razvoja osteoporoze. Na proizvodima kojima se dnevno unosi više od 400 mg potrebno je naglasiti da unos preko 2000 mg nema nikakvih dokazanih, za zdravlje pozitivnih djelovanja.
Primjer tvrdnje: «Redovita tjelovježba i pravilna prehrana sa dovoljno kalcija pomaže adolescentima i mlađim odraslima održati dobro zdravlje kostiju i smanjiti rizik od osteoporoze kasnije u životu.»
Folna kiselina i oštećenje živčane cijevi
Sa ciljem prevencije oštećenja živčane cijevi ploda, preporuča se da žene u reproduktinom razdoblju, a posebnu neposredo prije i u prvim tjednima trudnoće, dnevno unose 0,4 mg folne kiseline.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje: Obogaćene žitarice i žitne pahuljice, mahunarke, svježe zeleno lisnato povrće, naranče, grejpfrut, suplementi u prehrani.
Zahtjevi: Namirnica mora biti dobar izvor folne kiseline i sadržavati barem 10 % dnevne preporučene količine, odnosno 40 mcg folne kiseline po serviranju. Sreviranje iste namirnice ili suplement u prehrani ne smije sadržavati više od 100 % dnevne preporučene koliine vitamina A i D.
Primjer tvrdnje: «Adekvatnim unosom folne kiseline žena smanjuje vjerojatnost da će dijete roditi sa oštećenjem nervne cijevi ili mozga».
Esteri biljnih sterola i stanola i rizik od koronarne bolesti srca
Hrana koja je često nositelj tvrdnje: Namazi, dresinzi, grickalice i suplementi u prehrani.
Zahtjevi: U referentnoj količini izvora biljnih sterola odnosno stanola treba biti 0,65 g sterola odnosno 1,7 g stanola. Na proizvodima koji na 50 g sadrže više od 13 g masti treba stajati «pročitajte sastav proizvoda». Tvrdnja mora naglašavati da se definirana količina sterola odnosno stanola mora konzumirati u dva dnevna obroka.

Primjer tvrdnje o vezi estera biljnih sterola i rizika od koronarne bolesti srca: «Namirnice koje sadrže barem 0,65 grama estera biljnih sterola po serviranju, a koje su dio prehrane sa niskim udjelom masti i kolesterola mogu reducirati rizik od bolesti srca».
Primjer tvrdnje o vezi estera biljnih stanola i rizika od koronarnih bolesti srca: «Prehrana sa niskim udjelom zasićenih masnoća i kolesterola koja ukjlučuje dva serviranja namirnica koje osiguravaju 3,4 grama estera biljnih stanola u dva obroka, smanjuje rizik od bolesti srca.»

II. Tvrdnje koje moraju sadržavati opasku (disclaimer) FDA-a
Selen i rak
Tvrdnje (odnose se na dadatke prehrani koji sadrže selen):
Selen može smanjiti rizik od određenih oblika raka. Neki znanstveni dokazi pokazuju da konzumacija selena može smanjiti rizik od određenih oblika raka. Međutim, FDA je utvrdila da su dokazi ograničeni i nisu konačni., ili
Selen može polučiti antikarcinogeno djelovanje u organizmu. Rezultati istraživanja pokazali su da selen može polučiti antikarcinogeno djelovanje u organizmu. Međutim, FDA je utvrdila da su dokazi ograničeni i nisu konačni.
Uvjeti:
Tvrdnja ne preporuča niti predlaže dnevni unos selena viši od definiranih gornjih granica unosa (400 mcg dnevno).
Izvor: [url="#"] http://www.cfsan.fda.gov/~dms/ds-ltr32.html[/url]
Antioksidativni vitamini i rak
Tvrdnje (odnose se na dodatke prehrani koji sadrže vitamin C i E):
Preme nekim znanstvenim dokazima, konzumacija vitamina antioksidanasa može smanjiti rizik za određene oblike raka.
Međutim, FDA je utvrdila da su dokazi ograničeni i nisu konačni.
Prema nekim znanstvenim dokazima, konzumacija vitamina antioksidanasa može smanjiti rizik za određene oblike raka.
Međutim, FDA ne podupire ove tvrdnje jer su dokazi ograničeni i nisu konačni.
FDA je utvrdila su, iako neka istraživanja pokazuju da konzumacija vitamina antioksidanata može smanjiti rizik od određanih oblika raka, ovi dokazi ograničeni i nisu konačni.
Uvjeti:
Tvrdnja ne preporuča niti predlaže dnevni unos antioksidansa viši od definiranih gornjih granica unosa (2000 mg denvno za vitamin C i 1000 mg dnevno za vitamin E).
Izvor: [url="#"] http://www.cfsan.fda.gov/~dms/ds-ltr34.html[/url]
Omega – 3 masne kiseline i koronarna bolest srca
Tvrdnja (odnosi se na dodatke prehrani koji sadrže omega – 3 dugolančane višestrukonezasićene masne kiseline, eikosapentaensku (EPA) i/ili dokosaheksaensku (DHA) kiselinu)
Konzumacija omega –3 masnih kiselina može smanjiti rizik od koronarnih srčanih bolesti.

FDA, je pregledala prodatke te ustvrdila, da iako postoje znanstveni dokazi koji podupiru ovu tvrdnju, dokazi nisu u potpunosti uvjerljivi.
Uvjeti:
Tvrdnja ne preporuča niti predlaže dnevni unos EPA i DHA viši od 2 g dnevno. FDA potiče proizvođače da se ograniče na proizvode koji se mogu nositi sa zdravstvenom tvrdnjom koja se odnosi na dnevni unos 1 grama (ili manje) omega – 3 masnih kiselina..
Izvor: [url="#"] http://www.cfsan.fda.gov/~dms/ds-ltr28.html[/url]
Vitamini B skupine i bolesti krvožilja
Tvrdnja (odnosi se na dodatke prehrani koji sadrže vitamine B6, B12 i folnu kiselinu):
Kao dio dobro izbalansirane prehrane sa niskim udjelom zasićenih masnoća i kolesterola, folna kiselina, vitamin B6 i vitamin B12, mogu smanjiti rizik od krvožilnih bolesti. FDA je nakon provjerenih podataka ustvrdila da, iako je poznato da prehrana sa niskim udjelom zasićenih masnoća i kolesterola smanjuje rizik od srčanih i ostalih krvožilnih bolesti, dokazi koji bi podržali gore navedenu tvrdnju nisu potpuni.
Uvjeti:
Proizvodi koji sadrže više od 100% preporučene dnevne doze folne kiseline (400 mcg), a namijenjeni su odraslima i djeci iznad 4 godine, trebaju označiti i sigurnu gornju granicu unosa folne kiseline (1000 mcg dnevno)
Izvor: [url="#"] http://www.cfsan.fda.gov/~dms/ds-ltr12.html[/url]
Fosfatidilserin i kongitivna disfunkcija i demencija
Tvrdnje (odnose se na dodatke prehrani koji sadrže sojine derivate fosfatidilserina):
Konzumacija fosfatidilserina može reducirati rizik od demencije kod starijih ljudi. Vrlo ograničena i preliminarna znanstvena istraživanja predlažu da fosfatidilserin može smanjiti rizik od demencije kod starijih osoba. FDA zaključuje da je premalo dokaza koji bi podupirali ovu tvrdnju, ili
Konzumacija fosfatidilserina može reducirati rizik od kongitivne disfunkcije kod starijih ljudi. Vrlo ograničena i preliminarna znanstvena istraživanja predlažu da foasfatidilserin može smanjiti rizik od demencije kod starijih osoba. FDA zaključuje da je premalo dokaza koji bi podupirali ovu tvrdnju.
Uvjeti:
Sojin derivat fosfatidilserina koji se koristi mora biti vrlo visokog stupnja čistoće.
Izvor: [url="#"] http://www.cfsan.fda.gov/~dms/ds-ltr36.html[/url]
Folna kiselina i oštećenje živčane cijevi
Tvrdnja (odnosi se na dodatke prehrani koji sadrže folnu kiselinu):
0,8mg folne kiseline u dodacima prehrani učinkovitije je u smanjenju rizika od štećenja živčane cijevi nego manja količina folne kiseline iste forme u hrani. FDA ne podržava ovu tvdrnju. Javna zdravstva preporučaju ženama konzumiraju 0.4 mg folne kiseline dnevno iz obogaćenih namirnica ili dodataka prehrani ili oboje kako bi reducirali rizik od oštećenja živčane cijevi.

Izvor: [url="#"] http://www.cfsan.fda.gov/~dms/ds-ltr22.html[/url]