Zdravstvene tvrdnje

Zdravstvane tvrdnje su vrste tvrdnji koje se nalaze na deklaracijama prehrambenih proizvoda, a koje ukazuju na vezu između nutrijenata i ostalih pojedinih sastojaka hrane i bolesti ili različitih zdravstvenih stanja. Zdravstvene tvrdnje mogu se koristiti na hrani i dodacima prehrani. Od ostalih tvrdnji razlikuju se u tome što na specifičan način ukazuju na sastav hrane, primjerice: «proizvod sa malim udjelom masnoće», «proizvod sa visokim sadržajem prehrambenih vlakana», «niskokaloričan proizvod»...
Zdravstvene tvrdnje razlikuju se od tzv. «strukturnih/funkcionalnih» tvrdnji, koje se također mogu istaknuti na deklaracijama. Proizvođači mogu izreći tvrdnju o sastojku hrane i njegovom utjecaju na funkciju organizma, primjerice, «kalcij izgrađuje čvrste kosti». Za razliku od zdravstvenih tvrdnji, «strukturne/funkcionalne» tvrdnje ne odnose se na redukciju rizika od određene bolesti. FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) ne izdaje odobrenje za takve tvrdnje. Kada proizvođač koristi «strukturne/funkcionalne» tvrdnje, sam snosi odgovornost za vjerodostojnost tvrdnje.

Zdravstvene tvrdnje mogu sadržavati implicirane tvrdnje, odnosno one koje indirektno ukazuju na vezu prehrana-bolest. Implicirane tvrdnje mogu se pojaviti kao brand name (primjerice «Za zdravo srce») i mogu sadržavati simbol (primjerice logo u obliku srca), koji asocira na poruku koju proizvođač odašilje potrošaču.
Budući da je zakonska regulativa često manjkava u ovom segmentu, nerijetko dolazi do nekontroliranog isticanja cijelog niza tvrdnji na deklaracijama. Ponekad se ove tvrdnje i zloupotrebljavaju i koriste u marketinške svrhe. Američka agencija za hranu i lijekove kontinuirano se bavi ovim problemom od 1980. godine, te je danas poznat ukupan broj tvrdnji koje su dozvoljene, provjerene i točne.

Evo nekoliko primjera tvrdnji koje je odobrila Američka agencija za hranu i lijekove – FDA:

Kalcij i osteoporoza
Nizak unos kalcija povećava rizik za razvoj osteoporoze. Adekvatan unos kalcija tijekom cijeloga života održava kosti zdravima i čvrstima.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje : obrano mlijeko, jogurti, tofu, kalcijem obogaćeni sokovi i suplementi kalcija
Zahtjevi : Hrana ili suplement mora sadržavati dovoljne količine kalcija, proizvod ne smije sadržavati više fosfora od kalcija.Tvrdnja mora ukazati i na čimbenike rizika; potrebno je naglasiti važnost redovite tjelovježbe i pravilne prehrane na zdravlje kostiju, objasniti koje su osobe izloženije riziku od razvoja osteoporoze.

Na proizvodima kojima se dnevno unosi više od 400 mg potrebno je naglasiti da unos preko 2000 mg nema nikakvih dokazanih, za zdravlje pozitivnih djelovanja.
Primjer tvrdnje : «Redovita tjelovježba i pravilna prehrana sa dovoljno kalcija pomaže adolescentima i mlađim odraslima održati dobro zdravlje kostiju i smanjiti rizik od osteoporoze kasnije u životu.»
Natrij i hipertenzija (visoki krvni tlak)
Hipertenzija je rizičan čimbenik za koronarne bolesti srca i smrt uzrokovanu srčanim udarom, Najčešći izvor natrija je kuhinjska sol. Prehrana sa niskim udjelom natrija može pomoći u regulaciji krvnoga tlaka i bolesti izravno povezanima sa krvnim tlakom. Preporuke kažu da dnevno ne bi trebalo unositi više od 2,4 g soli.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje : Nesoljena tuna, bakalar, voće i povrće, obrano mlijeko, žitarice, tjestenina (koja ne sadrži jaja), brašno
Zahtjevi : Hrana mora imati nizak udio natrija.
Primjer tvrdnje : «Prehrana sa niskim udjelom natrija može smanjiti rizik od visokog krvnog tlaka.»
Prehrambene masnoće i rak
Prehrana sa visokim udjelom masnoća povećava rizik za nekoliko vrsta raka, primjerice rak dojke, kolona i prostate. I dok znanstvenici još uvijek nisu sigurni na koji način prehrana bogata masnoćama utječe na razvoj raka, sigurno je da prehrana sa niskim udjelom masnoća smanjuje rizik.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje : Voće, povrće, mliječni proizvodi sa niskim udjelom mliječne masti, žitarice, tjestenina
Zahtjevi : Hrana mora imati nizak udio masti. Riba i meso moraju zadovoljavati «ekstra krto» kriterij. Tvrdnjom se ne smiju specificirati vrste masnoća već «ukupne masnoće» ili «masnoće» te se u raspravi o vezi između nutrijenata i bolesti treba koristiti termin «neki oblici raka».
Primjer tvrdnje : «Razvoj raka ovisi o mnogim čimbenicima. Prehrana sa niskim udjelom nasnoća može smanjiti rizik za određene vrste raka.»
Zasićene masnoće i kolseterol i rizik od koronarnih bolesti srca
Prehrana koja sadrži velike količine zasićenih masnoća i kolesterola povećava razinu ukupnog i LDL («lošeg») kolesterola u krvi, a samim time i rizik od koronarnih bolesti srca. Preporuke kažu da dnevni unos kalorija od zasićenih masnoća ne bi smio biti viši od 10 % ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, unos kolesterola ne bi trebao biti viši od 300 mg.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje : voće, povrće, obrano mlijeko, cjelovite žitarice
Zahtjevi : Hrana mora imati nizak udio zasićenih masnih kiselina te nizak udio kolesterola.

Riba i meso moraju zadovoljavati «ekstra krto» kriterij.
Primjer tvrdnje . «Dok različiti čimbenici utječu na razvoj srčanih bolseti, prehrana sa niskim udjelom zasićenih masnoća i kolesterola može reducirati rizih od spomenutih».
Namirnice bogate prehrambenim vlaknima i rak
Prehrana sa niskim udjelom masti i visokim udjelom prehrambenih vlakana može reducirati rizik od nekih oblika raka.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje: Cjelovite žitarice i njihovi proizvodi, voće i povrće
Zahtjevi : Hrana mora biti sa niskim udjelom masti, ne smije biti obogaćena, mora biti dobar izvor prehrambenih vlakana.
Primjer tvrdnje : «Prehrana sa niskim udjelom masti i visokim udjelom prehrambenih vlakana može smanjiti rizik od određenih oblika raka».
Povrće, voće i cjelovite žitarice bogate topivim prehrambenim vlaknima i rizik od koronarnih srčanih bolesti
Prehrana sa niskim udjelom masti, kolesterola, a bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama koja sadržavaju značajne količine topivih prehrambenih vlakana, smanjuje rizik za razvoj koronarnih bolesti srca.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje : Voće, povrće, cjelovite žitarice
Zahtjevi : Hrana mora imati nizak udio masti, kolesterola i bez, obogaćivanja sadržavati 0,6 g topivin prehrambenih vlakana (na referentnu količinu), a topiva vlakna moraju biti navedena.
Primjer tvrdnje : «Prehrana sa niskim udjelom masti, kolesterola, a bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama koja sadržavaju značajne količine topivih prehrambenih vlakana, smanjuje rizik za razvoj koronarnih bolesti srca.»
Voće i povrće i rak
Prehrana sa niskim udjelom masti, a bogata voćm i povrćem može reducirati rizik od nekih oblika raka. Voće i povrće sadrži prehrambena vlakna i određene nutrijente koji doprinose smanjenju rizika od raka.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje : Voće i povrće
Zahtjevi : Namirnice moraju imati nizak udio masti, i bez obogaćivanja biti dobar izvor prehrambenih vlakana, vitamina A i C. Tvrdnja mora voće i povrće okarakterizirati kao namirnice sa niskim udjeloma masnoća, koje mogu sadržavati prehrambena vlakna i vitamine A i C, ili neke druge nutrijente koji moraju biti navedeni.
Primjer tvrdnje : "Prehrana sa niskom udjelom masnoća, a bogata voćem i povrćem (koje sadržava prehrambena vlakna i nutrijente, primjerice vitamin Ai C) može smanjiti rizk od određenih oblika raka. Brokula je bogata prehrambenim vlaknima, vitaminom A i C».
Folna kiselina i oštećenje živčane cijevi
Sa ciljem prevencije oštećenja živčane cijevi ploda, preporuča se da žene u reproduktinom razdoblju, a posebnu neposredo prije i u prvim tjednima trudnoće, dnevno unose 0,4 mg folne kiseline.

Hrana koja je često nositelj tvrdnje : Obogaćene žitarice i žitne pahuljice, mahunarke, svježe zeleno lisnato povrće, naranče, grejpfrut, suplementi u prehrani.
Zahtjevi : Namirnica mora biti dobar izvor folne kiseline i sadržavati barem 10 % dnevne preporučene količine, odnosno 40 mcg folne kiseline po serviranju. Sreviranje iste namirnice ne smije sadržavati više od 100 % dnevne preporučene koliine vitamina A i D.
Primjer tvrdnje : «Adekvatnim unosom folne kiseline žena smanjuje vjerojatnost da će dijete roditi sa oštećenjem živčane cijevi ili mozga».
Šećer i karijes
Međuobroci bogati škrobom i šećerom mogu pogodovati razvoju zubnoga karijesa.
Hrana koja je često nositelj tvrdnje : Bomboni i žvakaće gume bez šećera
Zahtjevi : Namirnica mora zadovoljavati kriterij «bez šećera». Šećerni alkohol mora biti ksilitol, sorbitol, manitol, maltitol, laktitol, hidrogenirani hidrolizati škroba, hidrogenirani sirup glukoze ii kombinacija navedenih
Primjer tvrdnje : «NE potiče razvoj karijesa».

Novije tvrdnje odobrene od strane FDA
Esteri biljnih steroli i stanola i rizik od koronarnih bolesti srca
Primjer tvrdnje o vezi estera biljnih sterola i rizika od koronarnih bolesti srca : «Namirnice koje sadrže barem 0,65 grama estera biljnih sterola po serviranju, a koje su dio prehrane sa niskim udjelom masti i kolesterola mogu reducirati rizik od bolesti srca».
Primjer tvrdnje o vezi estera biljnih stanola i rizika od koronarnih bolesti srca : «Prehrana sa niskim udjelom zasićenih masnoća i kolesterola koja ukjlučuje dva serviranja namirnica koje osiguravaju 3,4 grama estera biljnih stanola u dva obroka, smanjuje rizik od bolesti srca.»
Proteini soje i rizik od koronarnih bolesti srca
Primjer tvrdnje : «Prehrana sa niskim udjelom zasićenih masnoća i kolesterola koja ukjlučuje 25 grama sojinih proteina dnevno može reducirati rizik od bolesti srca.»

Tablica. Tvrdnje koje potrošači rangiraju kao izrazito/vrlo važnima na deklaraciji

Dobar izvor kalcija
48 %

Može smanjiti rizik pojave raka
45 %

Pomaže u izgradnji zdravih kostiju
45 %

Podržava imunosni sustav
45 %

Pomaže u održavanju povoljne razine kolesterola
45 %

Može pomoći u prevenciji osteoporoze
44 %

Može smanjiti rizik pojave bolesti srca
43 %

Visok udio vlakana
43 %

Bez kolesterola
41 %

Dobar izvor antioksidansa
40 %

Light – niskokaloričan
39 %

Niska razina natrija
35 %

Visok udio proteina
35 %

Bez šećera
34 %

Visokoenergetski
31 %