Metabolički sindrom (engl. Metabolic syndrome, MetS) predstavlja skupinu međusobno povezanih zdravstvenih stanja koja značajno povećavaju rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti tipa 2. Glavne karakteristike MetS-a uključuju inzulinsku rezistenciju, abdominalnu pretilost, dislipidemiju i hipertenziju.
Patofiziološki mehanizmi koji doprinose razvoju MetS-a uključuju kroničnu upalu i oksidativni stres. Promjene u crijevnoj mikrobioti, često uzrokovane načinom života i prehrambenim navikama, povezane su s povećanom upalom i inzulinskom rezistencijom, sugerirajući da modifikacija crijevne mikrobiote može pomoći u ublažavanju simptoma MetS-a.
Jedan od potencijalnih pristupa u liječenju MetS-a uključuje primjenu probiotika i sinbiotika.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unesu u dovoljnim količinama, mogu pružiti zdravstvene koristi domaćinu, uključujući smanjenje oksidativnog stresa i upale. Među probioticima, Lactobacillus plantarum se ističe zbog svojih snažnih antioksidativnih učinaka. Novije studije također ukazuju na potencijalne koristi primjene sinbiotika, kombinacije probiotika i prebiotika za osobe s MetS-om. Cilj nedavno provedene, randomizirane, dvostruko slijepe, placebom kontrolirane studije bio istražiti učinak novorazvijenog jogurta sa sinbioticima na oksidativni stres i druge čimbenike rizika kod osoba s MetS-om.
Ukupno su 44 osobe s MetS-om, dobi između 30 i 50 godina i indeksom tjelesne mase (ITM) od 25 kg/m2 do 30 kg/m2 sudjelovale u studiji. Sudionici su nasumično raspoređeni u dvije skupine, intervencijsku (n=22) i kontrolnu (n=22), pri čemu su obje skupine svakodnevno konzumirale po 300 g jogurta tijekom razdoblja od 12 tjedana. Intervencijska skupina je primala jogurt sa sinbioticima koji je sadržavao bakterijske sojeve Lactobacillus plantarum, Lactobacillus pentosus (2 x 109 CFU), kvasac Chloromyces marcosianos i 3 % raznih biljaka, dok je kontrolna skupina primala obični jogurt. Sudionici su također dobili upute da se pridržavaju svojih uobičajenih prehrambenih navika te da ne unose dodatne probiotske ili sinbiotske proizvode tijekom studije. Prije te nakon intervencije, prikupljeni su uzorci krvi kako bi se procijenile serumske vrijednosti ukupnog antioksidativnog kapaciteta (engl. Total Antioxidant Capacity, TAC), ukupnog oksidativnog statusa (engl. Total Oxidant Status, TOS) te aktivnosti glutation peroksidaze, enzima koji štiti stanice od oksidativnog oštećenja.
Kod intervencijske skupine zabilježeno je značajno povećanje razine TAC s 0,84 ± 0,11 nmol/ml na 0,99 ± 0,16 nmol/ml, dok je u kontrolnoj skupini uočeno smanjenje s 0,99 ± 0,14 nmol/ml na 0,92 ± 0,11 nmol/ml (p=0,002).
Nadalje, u intervencijskoj skupini došlo je do značajnog smanjenja razine TOS-a s 9,36 ± 3,76 U/g Hb na 7,55 ± 3,55 U/g Hb, dok je u kontrolnoj skupini uočen porast s 9,47 ± 3,02 U/g Hb na 10,11 ± 2,82 U/g Hb (p=0,006). Razine glutation peroksidaze također su pokazale značajno poboljšanje u intervencijskoj skupini, gdje su porasle s 54,42 ± 48,23 U/g Hb na 77,18 ± 38,54 U/ g Hb, dok su se u kontrolnoj skupini smanjile s 104,63 ± 56,72 U/g Hb na 80,87 ± 42,81 U/g Hb (p=0,01).
Prema rezultatima studije, jogurt sa sinbioticima može predstavljati korisnu prehrambenu intervenciju za osobe s MetS-om. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se procijenili njegovi dugoročni učinci na različite metaboličke pokazatelje.
Izvor: Scientific Reports