Zašto prestati pušiti

Cigarete sadrže više od 4000 kemijskih supstanci od kojih je najmanje 400 otrovnih. U trenutku kada pušač udiše dim cigarete, vrh cigarete gori pri 700 °C, a sredina je zagrijana na 60 °C. Ova vrućina uzrokuje oslobađanje toksičnih supstanci iz duhana.
Nusprodukti cigareta koji su najštetniji za zdravlje su katran (povećava rizik od razvoja raka pluća), ugljik monoksid i nikotin (srčane bolesti), te sastojci plina koji povećavaju rizik od razvoja plućnih bolesti. Efektivnost "otrova" cigareta ovisi ne samo o broju popušenih cigareta, već i o načinu na koji je cigareta proizvedena, primjerice, da li ima filter ili ne .
Pušenje utječe na duljinu životnog vijeka

Najčešće bolesti uzrokovane pušenjem
Kardiovaskularne bolesti
Kardiovaskularne bolesti, koje su rezultat ateroskleroze, najčešći su uzrok smrti za koje se smatra da je glavni «krivac» pušenje.
Kod oko 30 % slučajeva oboljelih od koronarne tromboze, pušenje je uzrok razvoja bolesti. Devet od deset ljudi koji trebaju srčanu premosnicu su pušači ili bivši pušači. Krvne žile koje vode krv da mozga mogu se začepiti, što može uzrokovati kolaps, moždani udar i paralizu. Ukoliko se začepe bubrežne arterije, doći će do povećanja krvnog tlaka i zastoja bubrega. Začepljenje krvnih žila koje omogućiju protok krvi do nogu mogu uzrokovati gangrenu i rezultirati amputacijom.
Ukoliko osoba prestane pušiti, šansa za oporavak od bolesti je mnogo veća. Švedska studija pokazala je da osobe oboljele od ateroskleroze imaju veću vjerojatnost za oporavak ukoliko prestanu pušiti, rizik od smrti uzrokovane ovom bolešću smanjuje se do 40%.
Rak
Rizik od raka općenito je veći za pušače nego za nepušače i to prosječno za 2.24 puta. Ovo se pogotovo odnosi na rak pluća, rak grla i usta, koji zapravo vrlo rijetko pogađaju nepušače. 85% slučajeva raka pluća povezano je sa pušenjem i pušači su 12 puta rizičniji na razvoj bolesti. Ukoliko pušač prestane pušiti, potrebno je 15 godina da bi se rizik od razvoj raka pluća izjednačio s rizikom kod nepušača.
Još je nekoliko vrsta bolesti češćih kod pušača nego kod nepušeča: rak bubrega, gušterače, cerviksa i mjehura.
Utvrđeno je da 94.5% pušača koji puše 20 cigareta dnevno ima emfizem pluća (ukoliko se pluća pregledaju nakon smrti), a 90 % nepušača ima ili vrlo mali ili uopće nema emfizem.

Bolest pušačkih pluća razvija se otprilike u 35 –oj ili 40 –oj godini života. U tim godinama, čak i kod nepušača, pluća počinju slabjeti, te je kod pušača oslabljenje čak do 3 puta veće nego kod nepušača. U početku, pušačka pluća sadrže slinu, što je inače simptom bronhitisa. Kako se pušenje nastavlja, i bolest dalje razvija, pušači nerijetko ostaju bez daha dok se penju stepenicama, trče ili čak samo hodaju. Nerijetko kratko vrijeme provode i u bolnici. U krajnjem stadiju bolesti, umiru u veoma teških uvjetima koji su rezultat jako otežanog disanja.
Prestanak pušenja u bilo kojem stadiju bolesti reducira smanjenje kapaciteta pluća. Anti – pušačke mjere su veoma važne za spriječavanje pušačkih pluća i ostalih bolesti uzrokovanih pušenjem.

Ostali rizici uzrokovani pušenjem

Kako pušenje utječe na djecu
Novorođenčad čije su majke pušačice:

Ostale pogodnosti prestanka pušenja

Posljedice pasivnog pušenja

Što se odraslih tiče, izgleda da postoji lagano povećanje rizika od razvoja raka pluća, ali dokaza o povećanju rizika od razvoja srčanih bolesti za sada nema.

Reference
Peto R, Lopez AD, Boreham J, Thun M, Heath Jr C. Mortality from tobacco in developed countries: indirect estimation from national vital statistics. Lancet 1992; 339: 1268-78.
Doll R, Peto R, Wheatley K, Gray R, Sutherland I. Mortality in relation to smoking: 40 years observations on male British doctors. British Medical Journal 1994;309:901-911 Doll R, Crofton J, eds. British Medical Bulletin: Tobacco and Health. London: The Royal Society of Medicine Press, 1996; (vol 52).
Cook DG, Strachan DP, Anderson Ross H. Series of papers: health effects of passive smoking. Thorax 1997-1998. Eds Britton JR, Weiss ST.