Prehrana temeljena na povrću ima brojne zdravstvene blagodati, no postoji nekolicina prepreka koje ljude odvraća od njenog praćenja. Znanstvenici su napravili istraživanje kako bi utvrdili te prepreke i lakše pronašli njihova rješenja.
Najveća prepreka za prijelaz na prehranu bogatu povrćem nedostatak je znanja o spomenutoj prehrani. Sami liječnici često nemaju dovoljno informacija ili volje prenijeti te informacije svojim pacijentima, zbog čega pacijenti ni ne donose odluke o primjeni prehrane. Nerijetko su i njihovi susreti ograničeni na tek 10 minuta, što je nedovoljno vremena da liječnici potencijalno znanje prenesu pacijentima i educiraju ih o prehrani.
Mnogim je ljudima vrlo teško prijeći s zapadnjačkog oblika prehrane bogate mastima, šećerima i soli na prehranu temeljenu na povrću jer su okusi vrlo različiti i teško je priviknuti se na nove.
Stoga znanstvenici preporučuju vođenje dnevnika prehrane kako bi bili svjesni vlastitih prehrambenih navika i kako bi se mogli polagano odviknuti od njih, što vrlo često traje i do 3 mjeseca.
Još jedna od prepreka prelaska na prehranu temeljenu na povrću je kombinacija vremena i umijeća kuhanja. Naime, s prelaskom na novu prehranu javljaju se novi, nepoznati recepti, a u današnje vrijeme užurban život ne ostavlja dovoljno vremena posvećivanju kuhanju.
Znanstvenici ponajviše naglašavaju važnost širenja bitnih informacija od strane liječnika pa savjetuju da svojim pacijentima kratko i jasno pojasne da bi temelj prehrane trebalo činiti povrće, voće, žitarice i mahunarke, a podrška okoline ono je što će im pomoći dugoročno održati takvu prehranu.
Izvor: Nutrition in Medicine