Ela Lučić

Datum objave: 07. 09. 2021.

Studija koju su proveli istraživači iz Kalifornije otkrila je kako jednostavne promjene u prehrani mogu imati značajne učinke na kožne bolesti, poput psorijaze.

Psorijaza je kronično stanje kože izazvano preaktivnim imunosnim sustavom koji napada zdrave stanice kože i uzrokuje upalno stanje u obliku svrbežnih crvenih mrlja. Oko 30% pacijenata sa psorijazom također razvija psorijatični artritis sa simptomima kao što su bol u zglobovima, ukočenost i otekline.

Zapadnjačka prehrana može dovesti do brzog i štetnog utjecaja na mikrobnu zajednicu i funkciju, pridonoseći time sistemskoj upali, navode autori studije. Među brojnim čimbenicima za koje je poznato kako utječu na sastav crijevne mikrobiote, sastav hrane više se puta pokazao kao jedan od najkritičnijih promjenjivih čimbenika.

Ispitivanja su pokazala kako prehrana bogata šećerom i mastima potiče spontana upalna stanja kože, što posljedično povećava šanse za razvoj psorijaziformnog dermatitisa. Poznato je kako crijevna mikrobiota igra ključnu ulogu u kontroli upalnih stanja. Poremećaj sastava crijevne mikrobiote zbog vanjskih čimbenika, poput nekvalitetne prehrane, potiče prekomjernu proizvodnju štetnih patogenih mikroorganizama, oslabljuje imunosni sustav, a zatim dovodi do upalnih bolesti.

U ovoj studiji znanstvenici su koristili model miša za proučavanje učinaka zapadnjačke prehrane na neravnotežu sastava mikrobiote te povezanu upalu kože i zglobova. Također su analizirali mogu li promjene u prehrani preokrenuti simptome neravnoteže sastava mikrobiote.

Studija je obuhvatila dvije skupine miševa koji su kratkotrajno bili podvrgnuti zapadnjačkoj prehrani ili prehrani temeljenoj na žitaricama. Nakon toga, ubrizgano im je 10 μg IL-23 MC DNA, proteina povezanog s upalnim autoimunim reakcijama, za izazivanje stanja kože i zglobova nalik psorijazi.

Rezultati su otkrili kako je skupina podvrgnuta zapadnjačkoj prehrani razvila ozbiljne probleme s crijevima, a većina ih je nestala nakon dva tjedna.

Istraživači su primijetili kako se nakon šest tjedana u miševa podvrgnutih zapadnjačkoj prehrani značajnije povećala tjelesna masa nego u miševa podvrgnutih prehrani temeljenoj na žitaricama, a nakon 10 tjedana zapadnjačka prehrana dovela je do većeg povećanja tjelesne mase u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Kožni osip i ljuskanje uočeni su u skupini podvrgnutoj zapadnjačkoj prehrani kojoj je ubrizgan protein IL-23 MC DNA, dok su u drugoj skupini simptomi bili znatno blaži, a odsutni u kontrolnoj skupini.

Podaci ukazuju na to kako zapadnjačka prehrana može dovesti do povećane propusnosti crijeva, što je prethodno uočeno kod autoimunih bolesti, uključujući psorijazu. Nadalje, u miševa podvrgnutih zapadnjačkoj prehrani primijećen je i gubitak raznolikosti sastava mikrobiote. Stoga autori pretpostavljaju kako je moduliranje crijevne mikrobiote održiva opcija koja pomaže u regulaciji crijevne propusnosti i kontroli psorijaze.

Ono što je najvažnije, istraživači su primijetili kako je uravnotežena prehrana pomogla u ublažavanju crijevne neravnoteže i uspostavljanju ravnoteže crijevne mikrobiote. Iz navedenoga zaključuju kako bi se proupalni učinci zapadnjačke prehrane mogli djelomično ublažiti uvođenjem određenih promjena u prehrani.

Izvor: Journal of Investigative Dermatology

Pošalji prijatelju na email

Komentari