Mediteranska prehrana povezana je sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa te čini okosnicu prehrambenih smjernica za sprječavanje koronarne bolesti srca.
Njenu osnovu čini konzumacija povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova, žitarica, ribe i maslinova ulja te malih količina mesa i mliječnih proizvoda. Smatra se da je njen pozitivan utjecaj na zdravlje povezan s većim prehrambenim unosom polifenola, nezasićenih masti i vlakana te manjim unosom životinjskih proteina. Rezultati novog istraživanja, objavljeni u časopisu Heart, pokazuju kako bi mediteranska prehrana koja uključuje konzumaciju veće količine povrća, zelenog čaja i biljke vodene leće mogla još više pridonijeti zdravlju.
Vodena leća, potencijalna superhrana koja se skriva u vrtnim ribnjacima, obitelj je malih tekućih biljaka koje plutaju na površini ribnjaka i jezera, a nalikuju lopočima. Vodena leća proglašena je najkompletnijim svjetskim izvorom hrane kao rezultat visoke razine i kvalitete proteina, vitamina i minerala u biljci. Ukoliko se ova biljka uzgaja u optimalnim uvjetima, navodno može sadržavati i do 40% proteina. Također se vjeruje da je potencijalni biljni izvor vitamina B12, koji se inače nalazi u mesu, siru i jajima.
Znanstvenici su u studiju uključili 294 ispitanika prosječne starosti 51 godinu, s indeksom tjelesne mase od 31 kg/m2, koji žive sjedilačkim načinom života. Nasumično su ih podijelili u tri skupine: prva skupina dobila je smjernice za povećanje tjelesne aktivnosti i osnovne smjernice za postizanje uravnotežene prehrane. Druga skupina dobila je iste smjernice za tjelesnu aktivnost uz savjete o pridržavanju tradicionalne mediteranske prehrane s ograničenim energetskim unosom (1500-1800 kcal dnevno za muškarce i 1200-1400 kcal dnevno za žene).
To je podrazumijevalo smanjen unos jednostavnih ugljikohidrata, visok unos povrća, konzumaciju 28 g oraha dnevno, dok je konzumacija peradi i ribe zamijenila crveno meso. Treća skupina dobila je smjernice za povećanje tjelesne aktivnosti uz savjete o pridržavanju sličnog oblika mediteranske prehrane s ograničenim energetskim unosom, ali je ovaj oblik prehrane uključivao i konzumaciju 3-4 šalice zelenog čaja dnevno i 100 grama smrznute vodene leće u obliku proteinskog napitka.
Nakon razdoblja od šest mjeseci procijenjen je učinak različitih oblika prehrane na gubitak kilograma te na kardiovaskularne i metaboličke čimbenike rizika. Ispitanici koji su se pridržavali tradicionalne mediteranske prehrane izgubili su 5,4 kg tjelesne mase i 6,8 cm u opsegu struka, oni koji su se pridržavali mediteranske prehrane s dodatnom konzumacijom zelenog čaja i vodene leće 6,2 kg i 6,8 cm, dok su osobe koje su dobile osnovne smjernice za postizanje uravnotežene prehrane izgubile 1,5 kg tjelesne mase i 4,3 cm u opsegu struka.
Kod skupine koja je dodatno konzumirala zeleni čaj i vodenu leću zabilježeno je smanjenje LDL kolesterola od 6,1 mg/dL, što je smanjenje od gotovo 4%.
Slično tome, uočeno je značajnije poboljšanje drugih kardiovaskularnih i metaboličkih čimbenika rizika među onima koji su se pridržavali mediteranske prehrane s dodatnom konzumacijom zelenog čaja i vodene leće, uključujući smanjenje dijastoličkog krvnog tlaka, inzulinske rezistencije i C-reaktivnog proteina (važnog biljega upale) koji ima ključnu ulogu u otvrdnjavanju arterija. Također, zabilježeno je poboljšanje omjera HDL i LDL kolesterola. Navedene su promjene kod ove skupine ispitanika rezultirale gotovo dvostrukim padom desetogodišnje ocjene rizika koja se koristi za predviđanje vjerojatnosti ozbiljnih srčanih bolesti tijekom sljedećeg desetljeća. Međutim, znanstvenici su upozorili kako je njihov uzorak obuhvaćao samo 35 žena te nisu uspjeli identificirati specifične čimbenike u mediteranskoj prehrani s dodatnom konzumacijom zelenog čaja i vodene leće odgovorne za uočene učinke.
