Vitamini u starijoj dobi

Hrana je najbolji izvor nutrijenata, a dodaci prehrani ne smiju biti zamjena za uravnoteženu prehranu. Ipak, dodaci prehrani su kod osoba starije dobi izrazito korisni, budući da u toj populaciji često dolazi do raznih prehrambenih propusta..
Energetski unos niži je u starijih osoba, no unos mikronutrijenata, odnosno vitamina i minerala, trebao bi biti jednak unosu osoba zrele dobi. Stoga su osobe starije dobi podložnije deficitu nekih nutrijenata, što dodatno pogoršava određena kronična stanja ili bolesti. Piramida pravilne prehrane za starije osobe koju su kreirali stručnjaci sa Sveučilišta Tufts ima na svom vrhu zastavicu koja poručuje kako je uputno uključiti u prehranu dodatne količine kalcija, vitamina D i vitamina B12. Veliki značaj pridaje se i adekvatnom unosu antioksidansa, odnosno vitamina A, C i E, boraca protiv slobodnih radikala.
Osobe starije dobi imaju povećanu potrebu za tiaminom (vitamin B1), piridoksinom (vitamin B6), vitaminom B12 i folnom kiselinom. Kritična može biti i opskrba vitamonom D jer starije osobe imaju obično manje prilike aktivirati D vitamin izlaganjem tijela ultraljubičastim zrakama. Poseban i vrlo aktualan problem prehrane može predstavljati opskrba kalcijem i željezom. Vitamin A ključan je za dobar vid, i potencijalno važan za prevenciju očnih bolesti glaukoma i katarakte, koje se javljaju u starijoj dobi. Mnoga eksperimentalna istraživanja koja su proučavala etiologiju degeneracije žute pjege i katarakte u starijoj dobi razmatrala su ulogu antioksidansa porijeklom iz hrane (vitamin C, E i karotenoidi). Epidemiološkim studijama dokazan je utjecaj antioksidansa na odgodu pojave poremećaja vida koji su karakteristični za stariju dob. Iako još uvijek nije moguće izvesti zaključak da antioksidativni nutrijenti igraju ulogu u prevenciji degeneracije žute pjege i katarakte, sažetak epidemioloških dokaza ukazuje da je mudro u prehranu uvrstiti hranu i suplemente – izvore vitamina C, E i karotenoida.
Blaži nedostaci vitamina C česti su u osoba starije dobi, osobito u onih koji žive u staračkim domovima ili sličnim ustanovama. Razlog deficita često je neprikladna prehrana, gubitak apetita i u nekim slučajevima nemogućnost probavljanja hrane bogate vitaminom C. Stoga se kao mjera predostrožnosti predlaže uzimanje vitamina C putem dodataka prehrani, u svrhu sprečavanja deficita, no to ne isključuje unos hrane bogate vitaminom C. Vitamin E često se popularno naziva «vitamin mladosti». Naime, radi se o antioksidansu koji štiti stanične membrane i druge liposolubilne dijelove tijela, poput LDL kolesterola (lipoproteini niske gustoće).

Zaštita LDL kolesterola od oksidacije može umanjiti opasnost pojave bolesti srca. Beta karoten, biljni pigment koji ljudski organizam može pretvoriti u vitamin A djeluje kao antioksidans i jača otpornost organizma.
Redovit unos hrane bogate antioksidansima (voće, povrće i cjelovite žitarice) djeluje pozitivno na zdravlje. Voće i povrće te cjelovite žitarice sadrže na stotine antioksidansa – vitamina i fitotvari – koji često djeluju sinergistički. Ovo područje se još uvijek intenzivno istražuje te je potreban još veliki broj kliničkih, kontroliranih, dvostruko slijepih ispitivanja koja će potvrditi navedene postavke.
Kronične bolesti i upotreba raznih lijekova često su neizbježni dio procesa starenja. Mnogi lijekovi smanjuju apetit, mijenjaju osjete okusa i mirisa te ometaju apsorpciju vitamina i drugih nutrijenata. Određene bolesti ometaju adekvatnu prehranu i apsorpciju nutrijenata u gastrointestinalnom sustavu, uzrokuju povišene energetske potrebe i izlučivanje nutrijenata putem bubrega.
Mnogim osobama starije dobi zdravstveno stanje se naglo popravi kad im se smanji broj lijekova koje uzimaju, no tako nešto može odlučiti samo njihov liječnik.
Darija Vranešić, dipl.ing.