Visokoprocesirana hrana čini gotovo dvije trećine unosa kalorija kod adolescenata u Velikoj Britaniji

Studija je otkrila da je konzumacija visoko procesirane hrane najviša među adolescentima slabijeg ekonomskog i socijalnog statusa, kod  pripadnika bijele rase i mlađih adolescentata.

Visokorocesirana hrana odnosi se na prehrambene proizvode koji su prošli kroz intenzivne industrijske procese, što ih čini vrlo različitima od njihovih izvornih sastojaka. Ovi procesi uključuju dodavanje različitih sastojaka kao što su šećer, sol, masti, umjetni okusi, boje, konzervansi i drugi aditivi. Visokoprocesirana hrana obično je gotova za konzumaciju ili zahtijeva minimalnu pripremu.

Velika zastupljenost visokoprocesirane hrane obično ukazuje na lošu kvalitetu prehrane, s višim razinama dodanih šećera, zasićenih masti i natrija, kao i smanjenim udjelom vlakana, proteina i mikronutrijenata. Smatra se da su visokoprocesirani prehrambeni proizvodi jedan od ključnih čimbenika globalnog porasta bolesti poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 i karcinoma. Globalno gledano, dostupnost i prodaja visokoprocesirane hrane su se povećale s vremenom, a prethodni dokazi sugeriraju da je to dovelo do povećane konzumacije među adolescentima.

Kako bi proučili trendove unutar Ujedinjenog Kraljevstva, istraživači iz Cambridgea i Bristola analizirali su podatke iz četverodnevnih dnevnika prehrane gotovo 3000 adolescenata u UK National Diet and Nutrition Survey između 2008./09. i 2018./19.

U istraživanju objavljenom u European Journal of Nutrition, istraživači su otkrili da je prosječno 66% unosa energije adolescenata dolazilo iz konzumacije visokoprocesirane hrane tijekom tog razdoblja, iako je došlo do blagog pada s 68% na 63% između 2008./09. i 2018./2019.

Zanimanja roditelja, etnička pripadnost i regija UK-a utjecali su na postotak unosa kalorija iz visokoprocesirane hrane:

•    adolescenti slabijeg socijalnog i ekonomskog statusa konzumirali su veći postotak svojih kalorija iz visokoprocesirane hrane u usporedbi s adolescentima iz manje siromašnih sredina (68.4% u usporedbi sa 63.8%).

•    adolescenti iz ostalih etničkih skupina konzumirali su manji postotak svojih kalorija iz visokoprocesirane hrane u usporedbi s pripradnicima bijele rase (59.0% u usporedbi sa 67.3%).

•    adolescenti koji žive na sjeveru Engleske konzumirali su veći postotak svojih kalorija iz visokoprocesirane hrane u usporedbi s onima koji žive na jugu Engleske i u Londonu (67.4% u usporedbi sa 64.1%).

•    osamnaestogodišnjaci su konzumirali manji postotak svojih kalorija iz visoko procesirane hrane u usporedbi s jedanaestogodišnjacima (63.4% u usporedbi sa 65.6%).

Prehrambeni obrasci i prakse adolescenata pod utjecajem su mnogih faktora, uključujući kućno okruženje, marketing kojem su izloženi i utjecaj njihovih prijatelja i vršnjaka. No, adolescencija je također važno razdoblje u našim životima kada ponašanja počinju postajati ukorijenjena, govore istraživači.

Istraživači tvrde da bi smanjenje unosa visokoprocesirane hrane prije pandemije djelomično moglo biti objašnjeno povećanom javnom sviješću i zabrinutostima za zdravlje povezane s konzumacijom šećera, kampanjama koje vodi vlada, porezima na šećer u drugim zemljama i reformulacijom slatkih pića kako bi se smanjio njihov sadržaj šećera.

Visokoprocesirana hrana nudi praktična i često jeftinija rješenja za obitelji s manjkom vremena i prihoda, ali nažalost, mnoge od tih namirnica također imaju lošu nutritivnu vrijednost. To bi moglo doprinositi nejednakostima u zdravlju koje vidimo da se pojavljuju tijekom djetinjstva i adolescencije. Rezultati studije sugeriraju da razlike u konzumaciji visokoprocesirane hrane nisu samo rezultat individualnih izbora.

Rezultati ove i sličnih studija trebale bi pomoći kreatorima politika u oblikovanju učinkovitijih politika za borbu protiv negativnih učinaka konzumacije visokoprocesirane hrane među mladima i posljedičnih učinaka zdravlje, zaključuju istraživači.