Migrena je glavobolja koju karakterizira jaka i specifična bol, koja može trajati od 4 do 72 sata.
Javlja se tri puta češće kod žena i to uglavnom u dobi između 20. i 40. godine. Okidači za nastanak mogu biti razni, a za liječenje migrene koriste se specifični lijekovi - triptani. Međutim, prehrambene intervencije i promjene prehrambenih navika potencijalno mogu ublažiti bol te smanjiti učestalost pojave migrene.
Istraživanje objavljeno u časopisu Brain, Behavior and Immunity ističe kako uzimanje 1800 mg/dan eikozapentaenske kiseline (EPA) može smanjiti učestalost i ozbiljnost pojave migrene.
U dvostruko slijepom placebo kontroliranom istraživanju je bilo uključeno 70 sudionika, dobi između 20 i 65 godina, a samo istraživanje trajalo je 12 tjedana. Sudionici su bili raspoređeni u placebo ili intervencijsku skupinu, gdje su uzimali 900 mg EPA nakon ručka i večere, odnosno ukupno1800 mg/dan.
Učestalost migrene i ozbiljnost glavobolje zabilježeni su tijekom ispitivanja i procijenjeni pomoću vizualno analogne ljestvice (engl. visual analog scale, VAS) i testa za procjenu onesposobljenosti bolesnika s migrenom (engl. Migraine Disability Assesment, MIDAS). Također je proučavan učinak EPA na razinu tjeskobe, depresiju i kvalitetu sna.
Rezultati ukazuju kako unos 1800 mg/dan EPA značajno utječe na poboljšanje parametara, uključujući smanjenje broja dana s epizodama migrene te ozbiljnost tj. intenzitet migrene.
Učestalost migrene, smanjila se sa 4,4 +/- 5,1 dana u intervencijskoj skupini, dok u placebo skupini nije bilo značajnijih promjena već se samo promijenila učestalost migrene sa 6,4+/- 4,6 dana na 6,1+/-3,5 dana do kraja ispitivanja. Intenzitet glavobolje značajno se smanjio prema rezultatima VAS, sa 5,5+/- 2,0 na 4,2+/-2,6, dok je za placebo skupinu ostao približno isti kao i na početku studije te je iznosio 5,3+/-1,8 nakon intervencije.
Navedena poboljšanja rezultirala su i smanjenom upotrebom lijekova protiv akutne glavobolje u intervencijskoj skupini, dok kod placebo skupine nije zamijećena razlika.
Suplementacija EPA-om također je dovela i do smanjenja indeksa anksioznosti i depresije što se smatra novim saznanjem te takvo što nije zabilježeno u ranijim studijama. Bolnička ljestvica anksioznosti i depresije (engl. The Hospital Anxiety and Depression Scale, HADSE) u intervencijskoj skupini značajno se smanjila s 8,9+/-7,5 na 4,9+/-5,6, dok je u placebo skupini zabilježen porast što ukazuje kako suplementacija EPA-om ublažava i povezano emocionalno opterećenje povezano s migrenom.
Dobrobiti i pozitivni učinci u većoj su mjeri bili zabilježeni u žena nego u muškaraca. Učestalost migrena u žena značajno se smanjila, dok u muškaraca nije zabilježeno statistički značajno smanjenje. Sličan trend zabilježen je i kod jačine glavobolje, gdje je prema VAS ljestvici razlika u žena bili statistički značajna.
Ovo i slična istraživanja otvaraju novi pogled u liječenju migrene te naglašavaju važnost suplementacije i prehrane kao čimbenika koji mogu utjecati na smanjenje intenziteta i učestalosti migrene. Ipak, važno je naglasiti kako u ovom istraživanju nisu mjereni biomarkeri kako bi se otkrilo jesu li poboljšanja povezana s promjenama u razini upale, što bi svakako trebao biti predmetom budućih istraživanja.