Višesojni probiotici doprinose poboljšanju regulacije glikemije i tjelesne mase

Posljednjih godina primjećujemo povećan interes za crijevni mikrobiom - veliku i raznoliku zajednicu bakterija, gljivica i virusa koji obitavaju u i na našim crijevima. Crijevni mikrobiom djeluje kao ključni čimbenik u patogenezi određenih bolesti, uključujući pretilost, metabolički sindrom i šećernu bolest.

Poznato je da probiotičke bakterije imaju sposobnost fermentiranja prehrambenih vlakana u debelom crijevu, proizvodeći kratkolančane masne kiseline poput acetata, butirata i propionata. Spomenute kiseline poboljšavaju osjetljivost na inzulin, reguliraju metabolizam glukoze te smanjuju upalu. Noviji dokazi ukazuju da crijevni mikrobiom može utjecati na apsorpciju masti iz prehrane, dok probiotičke bakterije mogu utjecati na oslobađanje hormona koji reguliraju apetit, poput leptina i grelina, što potencijalno pomaže u kontroli tjelesne mase. Cilj nedavne studije bio je procijeniti utjecaj višesojnih probiotika u obliku dodataka prehrani na kontrolu glikemije, razine lipida te ostalih parametara povezanih s pretilošću i ŠBT2.

Studija je uključila 91 sudionika oboljelog od ŠBT2, prosječne dobi 65,12 ± 10,92 godine. Sudionici su nasumično raspoređeni u dvije skupine - jednu koja je primala višesojni probiotik u obliku dodatka prehrani i drugu koja je primala placebo, jednom dnevno tijekom 6 mjeseci. Probiotički dodatak prehrani sadržavao je sljedeće bakterijske sojeve: Lactobacillus acidophilus (1,75 × 10⁹ CFU), Lactobacillus plantarum (0,5 × 10⁹ CFU), Bifidobacterium lactis (1,75 × 10⁹ CFU) i Saccharomyces boulardii (1,5 × 10⁹ CFU). Analiza krvi i antropometrijska mjerenja provodila su se svaka 3 mjeseca, dok su uzorci stolice prikupljeni na početku studije te nakon 6 mjeseci.

Uočeno je značajno smanjenje vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c), glukoze u krvi natašte i ukupnog kolesterola kod sudionika koji su primali višesojni probiotik u obliku dodatka prehrani (n=46) u usporedbi s kontrolnom skupinom (n=45).

Istraživači ističu da ključno otkriće studije predstavlja utjecaj ovog dodatka prehrani na kontrolu glikemije. U kontrolnoj skupini primijećeno je blago smanjenje prosječnih vrijednosti HbA1c nakon 3 i 6 mjeseci (-0,12 %, odnosno -0,14 %), što se pripisuje umjerenom smanjenju opsega struka (0,41 cm, odnosno 0,44 cm). U skupini koja je primala probiotik uočeno je značajnije smanjenje razine HbA1c u obje vremenske točke (-0,42 %, odnosno -0,73 %), čak i uz značajno smanjenje opsega struka od 3,63 cm tijekom 6 mjeseci.

Istraživači naglašavaju da značajna poboljšanja u kontroli glikemije i opsegu struka predstavljaju klinički važne koristi za osobe s ŠBT2, uključujući smanjeni rizik od komplikacija poput kardiovaskularnih bolesti, neuropatije, retinopatije i bubrežnih bolesti, poboljšavajući kvalitetu života. Zaključuju kako dobiveni rezultati ukazuju na dosljednu i trajnu učinkovitost probiotičke intervencije u smanjenju razine HbA1c.

Izvor: Nutrients