Antonia Vlašić

Datum objave: 26. 01. 2022.

Nova studija provedena na Sveučilištu Cornellu pokazala je kako su djeca, čije majke su tijekom trudnoće uzimale dvostruko veću dozu kolina od preporučene, bolje rješavala zadatke pažnje koji zahtijevaju dugotrajniju pozornost.

Kolin se prirodno nalazi u žumanjku jajeta, nemasnom crvenom mesu, ribi, peradi, mahunarkama, orašastim plodovima i povrću iz porodice krstašica. Iako je njegov adekvatan unos tijekom trudnoće jako bitan, većina prenatalnih dodataka prehrani ne sadrži kolin te ga čak 90% trudnica unosi u manjoj dozi od preporučene. Dosadašnja istraživanja, provedena na modelima glodavaca, pokazala su kako dodatan unos kolina tijekom trudnoće može imati pozitivan utjecaj na kognitivne sposobnosti potomstva. Naime, uzimanje kolina tijekom trudnoće poboljšava pamćenje i pozornost kod potomstva, a uz to, može ublažiti i posljedice prenatalnog stresa, kao što su izlaganje fetusa alkoholu, autizam, epilepsija, Downov sindrom i Alzheimerova bolest.

U novom istraživanju sudjelovale su trudnice koje su provodile prehranu s točno određenom količinom kolina tijekom trećeg tromjesečja. Polovina ispitanica unosila je 480 mg kolina dnevno, što je malo više od preporučenog adekvatnog unosa koji iznosi 450 mg/dan, dok je druga polovica unosila dvostruko veću dozu od preporučene - 930 mg/dan. Nakon 7 godina, testirala se kognitivna sposobnost njihove djece kroz testove pažnje.

Rezultati istraživanja pokazali su kako je kod djece, čije majke su unosile 480 mg kolina dnevno, uočen pad koncentracije i točnosti tijekom rješavanja testova pažnje, dok je kod djece čije su majke unosile dvostruku veću količinu kolina od preporučene primijećeno održanje koncentracije od početka sve do kraja rješavanja testova.

Navedeni rezultati potvrđuju ono što je dokazano i u studijama provedenim na životinjskim modelima, a to je da povećani unos kolina tijekom trudnoće ima neuroprotektivni učinak i pozitivno djelovanje na kognitivne sposobnosti djece. Ovo je prva studija koja je pratila utjecaj prenatalnog kolina na kognitivni razvoj djece sve do školske dobi. Ista skupina autora istraživala je i utjecaj uzimanja kolina tijekom trudnoće na brzinu procesiranja informacija u prvoj godini života kod iste djece te je otkrila kako je došlo do poboljšanja.

Znanstvenici objašnjavaju kako je trenutni preporučeni dnevni unos kolina postavljen još 1998. godine i temelji se na količini kolina koja je potrebna da bi se spriječila disfunkcija jetre kod muškaraca. Smatraju kako bi se preporučena dnevna doza kolina za trudnice trebala povećati te kako bi ga trebalo uključiti u sve prenatalne dodatke prehrani.

Izvor: Cornell University

Pošalji prijatelju na email

Komentari