Istraživači su procijenili kardiovaskularno zdravlje 112 žena, od kojih je 44% Latinoamerikanki, prosječne dobi 33 godine, koristeći mjere Life's Simple 7® Američke udruge za srce na početku studije i godinu dana kasnije.
Life's Simple 7 predstavlja čimbenike rizika koje osobe mogu poboljšati promjenama načina života kako bi se postiglo idealno zdravlje kardiovaskularnog sustava. Spomenuti čimbenici uključuju pušenje, tjelesnu aktivnost, pravilnu prehranu i kontrolu tjelesne mase, zajedno s mjerenjem kolesterola, krvnog tlaka i razine glukoze u krvi. Rezultat je izračunat na temelju zadovoljavanja Life's Simple 7 čimbenika.
Sudionice studije vodile su sedmodnevne dnevnike prehrane putem računala ili mobitela kako bi izvijestile što, koliko i kada su jele na početku studije te 12 mjeseci kasnije. Podaci iz dnevnika prehrane korišteni su za utvrđivanje odnosa između zdravlja srca i vremena objeda.
Rezultati su pokazali kako je većina sudionica u istraživanju konzumirala nešto hrane nakon 18 sati, dok je kod onih koji su nakon tog vremena konzumirali veći udio svojih dnevnih kalorija zabilježeno lošije zdravlje srca. Sa svakim povećanjem od 1% kalorija koje su konzumirane nakon 18 sati, zdravlje srca je opadalo.
Naime, žene koje su konzumirale veći udio dnevnih kalorija nakon 18 sati vjerojatnije su imale povišeni krvni tlak, veći indeks tjelesne mase te lošiju dugoročnu kontrolu glukoze u krvi. Slični rezultati dobiveni su svakim povećanjem od 1% kalorija konzumiranih nakon 20 sati. Utjecaj na krvni tlak bio je izraženiji kod žena koje su konzumirale većinu kalorija u večernjim satima, čak i nakon što se u obzir uzeo i socioekonomski status.
Do sada su pristupi u prevenciji srčanih bolesti bili usredotočeni na ono što jedemo i koliko jedemo, navode glavni autori studije. Ovi preliminarni rezultati ukazuju kako svjesno jedenje, u kojem se vodi računa o vremenu i omjeru kalorija u večernjim obrocima, može predstavljati jednostavnu promjenu koju je lako uvesti u svoje životne navike te na taj način pridonijeti smanjenju rizika od srčanih bolesti. Rezultati se trebaju potvrditi na većem uzorku i na različitim populacijama, ističu znanstvenici.
Izvor: American Heart Association
