Vitamin D spada u skupinu esencijalnih mikronutrijenata koji se u obliku dodataka prehrani preporučuje trudnicama tijekom čitave trudnoće. Budući da ima ključnu ulogu u metabolizmu kalcija i fosfora, neophodan je za adekvatan rast i razvoj kostiju djeteta.
Nedostatak vitamina D u trudnoći može dovesti do brojnih komplikacija, uključujući nižu porođajnu masu djeteta te razvoj brojnih autoimunih bolesti. Dosadašnja istraživanja ukazuju na povezanost niskih razina vitamina D u trudnica s razvojem astme kod djece, jedne od najčešćih kroničnih bolesti u dječjoj dobi. Oko 40% djece dobi od tri godine suočava se sa svakodnevnim otežanim disanjem, a do 6. godine života čak 20% djece razvije astmu.
Astma kao kronična bolest značajno utječe na fizički, emocionalni i socijalni aspekt života oboljelih osoba. Česti izostanci iz škole ili s radnog mjesta, ograničenja u tjelesnim aktivnostima te porast broja hospitalizacija imaju značajan socioekonomski utjecaj na društvo. Iako se astma može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, obično se javlja u djetinjstvu te popušta ili potpuno prestaje do odrasle dobi. Veza između prenatalnih razina vitamina D i razvoja astme u djetinjstvu već je dulje vrijeme nejasna. Dok promatračke studije pokazuju da više razine prenatalnog vitamina D mogu štiti od razvoja astme u djetinjstvu, klinička istraživanja dodatnog unosa vitamina D tijekom trudnoće nisu pružila slične zaključke.
Razumijevanje uloge hranjivih tvari, njihove doze i početka dodatnog unosa ključne su u razdoblju trudnoće. Premda se trudnicama danas preporučuje dodatni unos vitamina D, mnogima i dalje nije potpuno jasno uzimaju li pravu dozu i u pravom trenutku. Kako bi se postigla razina 25(OH)D u krvi od najmanje 30 ng/ml, smjernice Američkog endokrinološkog društva preporučuju dojenčadi, djeci i odraslima unos od 400-1000 IJ, 600-1000 IJ i 1000-1500 IJ vitamina D dnevno.
Cilj nedavnog preglednog rada bio je istražiti podatke 15-godišnje studije „Vitamin D Antenatal Asthma Reduction Trial (VDAART)“ te utvrditi postoji li uistinu povezanost između viših doza vitamina D u trudnoći i smanjenja rizika od razvoja astme u djetinjstvu.
VDAART studija bila je dvostruko slijepa, placebom kontrolirana , randomizirana studija provedena na trudnicama s osobnom ili obiteljskom poviješću alergija ili astme. Ukupno 435 trudnica raspoređeno je da svakodnevno prima prenatalni multivitamin koji sadrži 400 IJ vitamina D, s ili bez dodatnih 4000 IJ vitamina D. Intervencija je započela između 10. i 18. tjedna trudnoće.
Djeca čije su majke primale visoke doze vitamina D imala su 20 % manji rizik za razvoj astme u odnosu na djecu majki iz kontrolne skupine. Također, u istoj su skupini uočene niže razine IgE u serumu (osobe oboljele od astme imaju više razine IgE) te bolja funkcija pluća.
Na temelju podataka dobivenih proučavanjem VDAART studije, istraživači preporučuju što ranije određivanje statusa vitamina D u trudnica uz propisivanje dodatnog unosa u obliku dodatka prehrani. Daljnja bi istraživanja mogla pojasniti razumijevanje potencijalnog utjecaja vitamina D na ishode trudnoće i pojavu astme u ranoj dobi.
Izvor: Journal of Allergy and Clinical Immunology
Komentari
Povezani članci
Status vitamina D tijekom trudnoće i multipla skleroza kod djece
Blagi nedostatak joda utječe na plodnost žene
Izloženost prenatalnom stresu mijenja sastav mikrobiote crijeva djeteta
Unos željeza u trudnoći i porođajna masa beba
Prehrambena žudnja za nejestivim tvarima i nedostatak željeza
Vitamin D ključan za mentalni razvoj djeteta
Povezanost statusa vitamina D u majki i dječje hipertenzije
Nedostatak vitamina D u majke mogao bi naštetiti djetetovom kognitivnom razvoju
Što je genski rizik od poremećaja zgrušavanja krvi i kako ga otkriti?
Važnost folne kiseline u trudnoći
Veća doza DHA povezana je s manjim rizikom od prijevremenog poroda
Prim.dr.sc. Ulla Marton: "Anemija je vrlo ozbiljno stanje u trudnoći"
Razina vitamina D u trudnica i poteškoće s učenjem u djece
Nedostatak vitamina B12 u trudnoći i dijabetes tipa 2
Probiotici ublažavaju mučninu i povraćanje u trudnoći
