Rano uvođenje čvrste hrane može učiniti dojenčad sklonijom prekomjernoj tjelesnoj masi, barem u kontekstu promjene populacije bakterija u crijevima, ukazuje novo istraživanje. 

Istraživački tim navodi da je kod dojenčadi kojoj se čvrsta hrana počela davati u dobi od tri mjeseca ili ranije uočena promjena količine bakterijskih nusprodukata, poput kratkolančanih masnih kiselina. Na koji način bi rano uvođenje čvrste hrane moglo izazvati kasniji razvoj pretilosti, nije poznato, ali otkrića ukazuju da bi poremećaji u mikrobioti crijeva mogli biti jedno od objašnjenja, ističu autori studije. Rano uvođenje komplementarne ili čvrste hrane u dojenačkoj dobi povezano je s povećanim rizikom od pretilosti u dječjoj dobi, oksidacijskog stresa te stanja posredovanih imunosnim sustavom, ali mehanizam koji je podloga tih povezanosti još nije dobro razjašnjen.

Kratkolančane masne kiseline su metaboliti dobiveni razgradnjom neprobavljivih prehrambenih polisaharida od strane crijevnih bakterija te mogu igrati ulogu u posredovanju stanja povezanih s izmijenjenom mikrobiotom crijeva. Veće koncentracije butirata (maslačne kiseline) i ostalih kratkolančanih masnih kiselina u stolici mogu ukazivati na njihovu malapsorpciju u crijevima. Jedno je istraživanje otkrilo da su više razine kratkolančanih masnih kiselina u stolici vrlo vjerojatno rezultat neravnoteže mikrobiote crijeva, povezane s pretilošću i hipertenzijom, kao i s drugim kardiometaboličkim čimbenicima rizika. 

U navedenoj studiji, istraživači su pratili 67 novorođenčadi tijekom prve godine života te su proučavali čimbenike koji mogu dovesti do pretilosti kasnije u životu. Također su svaka tri mjeseca ispitivali majke o prehrani novorođenčadi i drugim čimbenicima te su prikupljeni uzorci stolice novorođenčadi. Zatim su usporedili vrijeme uvođenja krute hrane s bakterijskim vrstama i nusproduktima koji su pronađeni u uzorcima stolice u 3. i 12. mjesecu. 

Rezultati su pokazali da je kod dojenčadi koja su počela primati čvrstu hranu s tri mjeseca ili ranije uočena značajno veća raznolikost bakterija u uzorcima iz 3. i 12. mjeseca, u odnosu na uzorke novorođenčadi koja su kasnije počela primati krutu hranu.

Konkretno, bakterijske populacije Bilophila wadsworthia i Lachnospiraceae Roseburia povezane su s ranijim početkom komplementarnog hranjenja i višim koncentracijama maslačne kiseline u uzorcima iz 3. i 12. mjeseca. Daljnjom analizom utvrđeno je da su vrijednosti ukupnih kratkolančanih masnih kiselina i maslačne kiseline u uzorcima stolica iz 12. mjeseca veće kod dojenčadi kojoj je uvedena čvrsta hrana do trećeg mjeseca života. Međutim, to nije uočeno u uzorku iz 3.mjeseca, što pokazuje zakašnjeli i trajan utjecaj ranog uvođenja čvrste hrane

Otkrića su u skladu s već postojećim dokazima da su promjene u mikrobioti crijeva ključan čimbenik u razvoju učestalih metaboličkih i imunosnih stanja te upućuju da su znanstvenici na dobrom putu u proučavanju ovih promjena, ističu autori studije.

Bakterijski soj L. Roseburia poznati je proizvođač maslačne kiseline, a smatra se da kod odraslih osoba blagotvorno djeluje na sluznicu crijeva i kardiometaboličko zdravlje. Međutim, znanstvenici napominju kako uloga ovog bakterijskog soja za zdravlje dojenčadi nije dobro proučena te može predstavljati ubrzano sazrijevanje mikrobiote crijeva. Bakterijski soj B. wadsworthia pripada obitelji bakterija pod nazivom Desulfovibrionaceae, koja je poznata po sposobnosti smanjenja razine sulfata i ranije je pronađena u zdrave dojenčadi. Sulfati se nalaze u raznim formulama za novorođenčad i majčino mlijeko, stoga rano uvođenje komplementarne hrane može smanjiti količinu prehrambenih sulfata i tako smanjiti obilje bakterija soja B. wadsworthia. Autori studije naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se utvrdilo pokreću li zaista navedeni čimbenici raznolikosti mikrobiote i koncentracije kratkolančanih masnih kiselina razvoj pretilosti i drugih poremećaja.

Izvor: BMC Microbiology

Pošalji prijatelju na email

Komentari