Utječe li bezglutenska prehrana na zdrave osobe?

Studija objavljena u časopisu Gastroenterology otkrila je kako ispitanici koji ne boluju od celijakije ili osjetljivosti na gluten ne osjećaju simptome poput boli u trbuhu, zatvora, dijareje ili refluksa zbog konzumacije glutena. Ovo je prvo nerandomizirano kliničko ispitivanje koje je pokazalo da konzumiranje brašna koje sadrži gluten ne izaziva simptome kod zdravih ispitanika.

Liječnici poručuju kako glutenu često neopravdano pripada uloga negativca u našoj prehrani, dok žitarice koje sadrže gluten, osobito cjelovite žitarice, predstavljaju važan izvor proteina, vlakana i mikronutrijenata. Istraživači navode kako bi prehrana bez glutena mogla biti sveopće neadekvatna, dodajući kako postoji kliničko opravdanje za aktivno odvraćanje ljudi od prehrane bez glutena u slučaju kad im nije dijagnosticirana osjetljivost na gluten ili celijakija.

Istraživači su zatražili od zdravih ispitanika studije da usvoje prehranu bez glutena dva tjedna prije početka ispitivanja kako bi se utvrdili početni rezultati vezani uz želučane tegobe. Ispitanici su zatim nasumično podijeljeni u dvije skupine te im je dodijeljen organski gluten ili mješavina bez glutena u obliku vrećica brašna, koje su uključili u svoju prehranu dva puta dnevno tijekom dva tjedna, dok je druga skupina nastavila s bezglutenskom prehranom. Vrećice koje su sadržavale organski gluten osiguravale su 14 g proteina glutena i 1,4 g ugljikohidrata iz škroba, a vrećice bez glutena sastojale su se od mješavine riže, krumpira, tapioke, kukuruza i heljdinog brašna.

Gastroenterolozi navode kako rezultati istraživanja pokazuju da prehrana bez glutena možda neće imati nikakve zdravstvene koristi za mnoge koji ga izbjegavaju u svojoj prehrani, uz uvjerenje da je gluten sam po sebi loš za naša crijeva. Gluten ne uzrokuje želučane tegobe kod pojedinaca koji nemaju fiziološku osjetljivost na njega.

Celijakija, koju uzrokuje gluten, utječe na 1% populacije, a osjetljivost na gluten je različito stanje koje se sve više prepoznaje. Pacijenti koji imaju simptome osjetljivosti ne bi trebali odmah usvojiti dijetu bez glutena, već prvo trebaju potražiti savjet svog liječnika. Provedena studija pokušava odrediti granicu između onih koji imaju koristi od bezglutenske prehrane i onih koji to nemaju.

Medicinska istraživanja podupiru činjenicu kako za većinu populacije nema potrebe za izbjegavanjem glutena, međutim počela se razvijati ideja kako je generalno nezdrav za sve. Slijedom toga, mnoge osobe bez ikakvih vidljivih simptoma usvajaju restriktivnu dijetu bez glutena, dok dio populacije ipak vjeruje kako je bezglutenska prehrana postala trend. To može uzrokovati stvarne probleme ljudima kojima je dijagnosticirana osjetljivost na gluten jer njihove medicinske potrebe nisu uvijek shvaćene ozbiljno. Prehrana bez glutena najbolji je tretman za klinički dijagnosticiranu celijakiju ili osjetljivost na gluten. Znanstvenici navode da je istraživanje provedeno kroz relativno kratko vremensko razdoblje, međutim ističu da ostala akademska literatura sugerira kako bi bilo kakvi simptomi osjetljivosti na gluten bili vidljivi već nakon tjedan dana.