Antonia Vlašić

Datum objave: 03. 06. 2022.

Povećana konzumacija namirnica koje obiluju aminokiselinom prolin utječe na rizik od razvoja depresije, pokazala je nova studija.

U novom istraživanju znanstvenici su analizirali vrstu i količinu aminokiselina u prehrani ispitanika. Svi ispitanici trebali su ispuniti upitnik vezan uz procjenu depresivnog raspoloženja. Također, proučavala se povezanost crijevne mikrobiote i depresije te povezanost depresije i bakterijskih gena povezanih s metabolizmom prolina.

Pokazalo se kako je povišena koncentracija prolina u plazmi najviše povezana s pokazateljima depresije, međutim, uočeno je kako razina prolina ovisi i o crijevnoj mikrobioti.

Naime, mikrobiota ispitanika koji su u većoj mjeri konzumirali namirnice bogate prolinom, a imali niske razine prolina u plazmi bila je slična mikrobioti povezanoj s niskom razinom depresije i obogaćenoj bakterijskim genima uključenim u transport i metabolizam prolina.

Također, znanstvenici su htjeli otkriti je li prisutnost prolina uzrok ili posljedica depresivnog raspoloženja, stoga su napravili transplantaciju crijevne mikrobiote s ispitanika na miševe. Pokazalo se kako je miševima koji su postali depresivniji presađena mikrobiota ispitanika s većim razinama prolina, a pronađeni su i različiti geni povezani s transportom prolina. Stoga, autori zaključuju kako bi prolin mogao biti uzrok depresivnog raspoloženja.

Nadalje, proveden je još jedan pokus s vinskim mušicama (Drosophila melanogaster) u kojem su istraživači izolirali dvije vrste bakterija (Lactobacillus i Enterobacter) iz mikrobiote povezane s povećanom konzumacijom prolina te ih dodali steriliziranoj hrani za muhe. Pokazalo se kako su mušice koje su unosile hranu s bakterijskom vrstom Lactobacillus, koja je kod miševa bila povezana s manjim stupnjem depresije, bile spremnije prevladati poteškoće s kojima su se nakon toga suočile. Nasuprot tome, muhe koje su unosile hranu s bakterijskom vrstom Enterobacter, koja se povezuje s depresijom kod ljudi, bile su mnogo depresivnije.

Rezultati ove studije upućuju na važnost prolina i njegov utjecaj na depresivno raspoloženje kod ljudi te bi se mogli iskoristiti za buduća istraživanja, kao i za osmišljavanje načina prehrane koji pomaže u borbi protiv depresije.

Izvor: Cell Metabolism

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: aminokiseline, depresija, prolin,

Komentari