Utjecaj vitamina D na pojavu ADHD-a kod djece

Istraživači su proučavali 1 067 djece rođene u Finskoj između 1998. i 1999. godine s dijagnosticiranim ADHD-om te je uključeno isto toliko kontrolnih ispitanika. Podaci su prikupljeni prije definiranja trenutne nacionalne preporuke u Finskoj za unos vitamina D tijekom trudnoće, koja iznosi 10 µg dnevno, tijekom cijele godine. Status vitamina D kod majki utvrđen je prikupljanjem oko 2 milijuna uzoraka majčinog seruma. Korišten je kvantitativni imunološki test kako bi znanstvenici izračunali status vitamina D kod majki tijekom prvog tromjesečja trudnoće. 

U rezultatima studije, objavljene u časopisu The Journal of the American Academy of Child & Adolescent Psychiatry, istraživači su izvijestili da je rizik od ADHD-a bio 34% veći kod djece čije su majke imale nedostatak vitamina D tijekom trudnoće, nego u djece čije su majke zadovoljile potrebnu količinu vitamina D tijekom prvog i drugog tromjesečja.

Pored genotipa, prenatalni čimbenici kao što je nedostatak vitamina D tijekom trudnoće mogu utjecati na razvoj ADHD-a, napominju znanstvenici. Dodaju kako je niska razina vitamina D još uvijek globalni problem, usprkos preporukama. 

Kako je ADHD jedna od najčešćih kroničnih bolesti kod djece, rezultati istraživanja imaju veliki značaj za javno zdravlje. Provedena studija dio je većeg istraživačkog projekta kojemu je svrha otkriti povezanost majčinog zdravlja tijekom trudnoće i ADHD-a kod potomstva. Cilj je pružiti informacije za razvoj preventivnih mjera za prepoznavanje djece s rizikom za obolijevanje od ADHD-a. Rezultati studije iz 2018. godine objavljene u časopisu Annals of Pharmacotherapy otkrili su kako je nedostatak vitamina D bio značajno veći u djece s ADHD-om. Istraživanje je također pokazalo da uzimanje vitamina D kao dodatka prehrani poboljšava kognitivne funkcije u domenama shvaćanja, pozornosti, suprostavljanja, hiperaktivnosti i impulzivnosti.