Glavni oblici vitamina D su dva biološki neaktivna prekursora – vitamin D3, ili kolekalciferol, i vitamin D2, također poznat kao ergokalciferol.
S obzirom da organizam sintetizira vitamin D prilikom izlaganja sunčevim zrakama, tijekom zimskih mjeseci se kod određenog dijela populacije vitamin D ne sintetizira u dovoljnoj količini. Naime, razina izloženosti sunčevim zrakama u nekim sjevernim zemljama vrlo je niska, stoga su dodaci prehrani i obogaćena hrana najbolji način kako povećati unos vitamina D.
U studiju je bilo uključeno 250 odraslih osoba u dobi od najmanje 60 godina koje su bile podvrgnute neobaveznoj operaciji zbog teškog osteoartritisa koljena. Ispitanicima je nasumično dodijeljeno uzimanje 800 I.J. ili 2000 I.J. vitamina D3 dnevno tijekom dvije godine. Rezultati su pokazali značajno smanjenje krvnog tlaka u obje skupine te nisu utvrđene značajne razlike među skupinama.
Međutim, kada su znanstvenici ispitivali varijabilnost sistoličkog krvnog tlaka, primijetili su značajno smanjenje u skupini koja je uzimala visoku dozu u usporedbi sa skupinom koja je uzimala manju dozu.
Rezultati ovog promatračkog istraživanja pokazali su kako ciljana koncentracija 25-hidroksivitamina D u krvi od 28,7 ng/mL može biti povezana s maksimalnim smanjenjem krvnog tlaka, neovisno o dozi liječenja, navode znanstvenici.
Ova studija potvrđuje mnoštvo prethodnih rezultata koji su pokazali kako je nizak status 25-hidroksivitamina D povezan s povišenim sistoličkim krvnim tlakom i hipertenzijom. Međutim, može li niska razina 25-hidroksivitamina D pridonijeti riziku od hipertenzije ostaje nejasno.
U nekoliko ispitivanja, od kojih je u pojedinima korištena visoka doza vitamina D, nije zabilježen učinak uzimanja vitamina D u obliku dodatka prehrani na smanjenje krvnog tlaka kod osoba s hipertenzijom. Zaključno, održavanje umjerene koncentracije 25-hidroksivitamina D u krvi moglo bi biti važnije od primijenjene doze vitamina D.
Izvor: American Journal of Clinical Nutrition