Utjecaj probiotika Lacticaseibacillus paracasei K56 na mentalno zdravlje studenata 

Međutim, dugotrajno emocionalno i mentalno opterećenje nepovoljno utječe na cjelokupno zdravlje. Posljednjih godina bilježi se sve veća učestalost problema mentalnog zdravlja među studentima diplomskih i poslijediplomskih studija. U potrazi za učinkovitim strategijama za ublažavanje stresa, znanstvena zajednica sve više istražuje ulogu crijevne mikrobiote i tzv. osi crijevo-mozak. Ova složena komunikacija između probavnog sustava i mozga uključuje niz bioloških mehanizama putem kojih hormoni iz crijeva mogu utjecati na emocionalno funkcioniranje.

Probiotici, korisni mikroorganizmi koji kada se unesu u dovoljnoj količini, imaju povoljne učinke na zdravlje, sve više se istražuju zbog potencijalnog učinka na poboljšanje emocionalnog stanja. Unatoč obećavajućim rezultatima kod određenih probiotskih sojeva, rezultati o njihovoj učinkovitosti ostaju nedosljedni, osobito u populaciji mladih ljudi izloženih dugotrajnom stresu. Lacticaseibacillus paracasei K56, probiotski je soj izoliran iz probavnog sustava dojenčadi, s povoljnim učincima na regulaciju crijevne mikrobiote i imunosnog sustava. Stoga je cilj nedavno provedene randomizirane, dvostruko slijepe, placebom kontrolirane studije bio procijeniti učinak dodatka Lacticaseibacillus paracasei K56 na emocionalnu dobrobit i ostale pokazatelje zdravlja kod studenata na višim razinama obrazovanja.

Studija je uključila 150 sudionika, dobi od 18 do 35 godina, sa sveučilišta i akademskih institucija u Pekingu, koji su nasumično raspoređeni u dvije skupine. Intervencijska skupina (n=60) dobivala je fermentirani mliječni napitak koji je sadržavao bakterijski soj Lacticaseibacillus paracasei K56 (6 x 1010 CFU/100 mL), dok je kontrolna skupina primala placebo, tijekom dva tjedna. Svi sudionici ispunjavali su upitnike na početku, nakon prvog i drugog tjedna, pri čemu su procijenjeni percipirani stres, kvaliteta života, razina umora i prisutnost gastrointestinalnih simptoma. Procijenjeni su i serumski pokazatelji, sastav crijevne mikrobiote te razine metabolita, prije i nakon provedene intervencije.

Kod intervencijske skupine uočeno je smanjenje percipiranog mentalnog opterećenja, uz smanjenje osjećaja napetosti i umora, u usporedbi s kontrolnom skupinom. Nadalje, serumske vrijednosti serotonina porasle su u skupini koja je uzimala probiotik, što je dovelo do poboljšanja raspoloženja i smanjenja osjećaja pritiska.

Također, uočena je promjena sastava crijevne mikrobiote u intervencijskoj skupini, pri čemu se povećala brojnost korisnih bakterija, osobito roda Lacticaseibacillus, uz istovremeno smanjenje broja potencijalno štetnih bakterijskih sojeva. Kod sudionika koji su primali probiotik zabilježeni su učinci na metabolizam maslačne kiseline, pri čemu butirat ima ključnu ulogu u regulaciji stresa i proizvodnji serotonina. Nisu uočene promjene u razinama upalnih pokazatelja između skupina.

Zaključno, unos probiotika Lacticaseibacillus paracasei K56 može pridonijeti smanjenju osjećaja pritiska i mentalnog opterećenja kod studenata tijekom razdoblja povećanih zahtjeva, uz povoljne učinke na sastav crijevne mikrobiote. Potrebne su daljnje studije kako bi se potvrdili ovi rezultati i bolje razumjeli mehanizmi djelovanja.

Izvor: Frontiers in Nutrition