Različite vrste hrane, poput jaja, povezane su s rizikom od različitih vrsta moždanog udara, pokazala je studija u kojoj je sudjelovalo 418 000 ispitanika iz devet europskih zemalja.
Do sada je većina studija proučavala povezanost između hrane i svih vrsta moždanog udara ili se fokusirala isključivo na ishemijski moždani udar. Međutim, u nedavnoj studiji, objavljenoj u časopisu European Heart Journal, istraživan je ishemijski i hemoragijski moždani udar. Rezultati su otkrili da, iako je veći unos voća, povrća, vlakana, mlijeka, sira ili jogurta povezan s nižim rizikom od ishemijskog moždanog udara, ne postoji značajna povezanost s nižim rizikom od hemoragijskog moždanog udara. Međutim, veća konzumacija jaja bila je povezana s većim rizikom od hemoragijskog, ali ne i ishemijskog moždanog udara.
Ishemijski moždani udar nastaje kada krvni ugrušak blokira arteriju koja opskrbljuje mozak krvlju ili se on formira negdje drugdje u tijelu i putuje do mozga, gdje blokira protok krvi. Hemoragijski moždani udar nastaje kada postoji krvarenje u mozgu koje oštećuje stanice u blizini. Oko 85% moždanih udara je ishemijskog, a 15% hemoragijskog uzroka. Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu.
Znanstvenici smatraju kako je najvažnije otkriće da je veći unos prehrambenih vlakana, voća i povrća povezan s manjim rizikom od ishemijskog moždanog udara, što podupire trenutne europske smjernice. Preporučuje se široj javnosti povećati konzumaciju vlakana te voća i povrća, ako već ne zadovoljavaju smjernice. Provedeno istraživanje također naglašava važnost odvojenog ispitivanja podtipova moždanog udara, budući da se prehrambene povezanosti razlikuju kod ishemijskog i hemoragijskog tipa. Također i drugi čimbenici rizika, poput razine kolesterola ili pretilosti, različito utječu na podtipove moždanog udara.
Analizirani su podaci 418 329 muškaraca i žena u devet zemalja (Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji) koji su bili angažirani u Europskom prospektivnom istraživanju karcinoma i prehrane između 1992. i 2000. godine. Sudionici su ispunili upitnike u kojima su postavljana pitanja o prehrani, načinu života, povijesti bolesti i socio-demografskim čimbenicima, a praćeni su u prosjeku 12,7 godina. Za to vrijeme, zabilježen je 4 281 slučaj ishemijskog moždanog udara i 1 430 slučajeva hemoragijskog moždanog udara.
Istraživane skupine namirnica uključivale su meso i mesne proizvode (crveno meso, prerađeno meso i perad), ribu i riblje proizvode (bijela i masna riba), mliječne proizvode (uključujući mlijeko, jogurt i sir), jaja, žitarice i proizvode od žitarica, voće i povrće (kombinirano i odvojeno), mahunarke, orašaste plodove i sjemenke te prehrambena vlakna (ukupna vlakna i vlakna iz žitarica, voća i povrća). Prehrana je procijenjena pomoću validiranih upitnika specifičnih za pojedine zemlje, u kojima su postavljana pitanja o uobičajenom prehrambenom unosu tijekom prethodne godine, koristeći 24-satno prisjećanje.
Manji rizik od ishemijskog moždanog udara uočen je kod sudionika s većom konzumacijom voća i povrća, prehrambenih vlakana i mliječnih proizvoda, dok je veći rizik opažen kod veće konzumacije crvenog mesa. Za hemoragijski moždani udar veći je rizik povezan s većom konzumacijom jaja.
Ukupna količina vlakana (uključujući vlakna iz voća, povrća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki) koja su ispitanici unosili povezana je s najvećim potencijalnim smanjenjem rizika od ishemijskog moždanog udara. Svako povećanje unosa vlakana za 10 g dnevno bilo je povezano s 23% nižim rizikom, što odgovara otprilike dva slučaja manje na 1000 stanovnika tijekom deset godina. Voće i povrće bilo je povezano s 13% manjim rizikom za svakih konzumiranih 200 g dnevno, što odgovara jednom slučaju manje na 1000 stanovnika tijekom deset godina. Nijedna namirnica nije bila povezana sa statistički značajnim većim rizikom od ishemijskog moždanog udara. Europsko kardiološko društvo preporučuje konzumiranje najmanje 400 g voća i povrća dnevno, kao i 30-45 g vlakana dnevno.
Istraživači su otkrili da na svakih konzumiranih 20 g jaja dnevno postoji 25% veći rizik od hemoragijskog moždanog udara, što je oko 2 dodatna slučaja na 3000 stanovnika tijekom deset godina. Prosječno jaje teži otprilike 60 g, a njihova konzumacija tijekom studije bila je niska u cjelini, s prosječnim unosom manje od 20 g dnevno.
Iako su mliječni proizvodi značajan izvor zasićenih masti, veća potrošnja mlijeka u ovom istraživanju povezana je s nešto nižim koncentracijama svih vrsta kolesterola, osim HDL-a. Autori studije napominju kako se pretpostavlja da visoki udio kalcija i kalija u mliječnim proizvodima može imati ulogu u prevenciji moždanog udara. U provedenoj studiji nisu se razlikovali mliječni proizvodi s niskim i visokim udjelom masti, stoga nije bilo moguće procijeniti razlikuju li se povezanosti s obzirom na udio masti u proizvodima.
Povezanost rizika s unosom crvenog mesa bila je relativno skromna, a smanjila se kada je prilagođena s obzirom na unos druge značajne namirnice ili isključivo vlakana, što pokazuje kako je pozitivna povezanost dijelom posljedica obrnute povezanosti s konzumacijom ostalih namirnica. Većina vrsta namirnica bila je uključena u studiju, iako su se podaci o prehrani prikupljali samo jednom, i to kada su se sudionici uključili u ispitivanje.
Budući da je studija promatračkog tipa, iz rezultata se ne može iščitati da je proučavana namirnica uzrokovala povećanje ili smanjenje rizika od ishemijskog ili hemoragijskog moždanog udara, već samo da je povezana s različitim rizicima. Podaci o upotrebi lijekova (uključujući statine) nisu bili dostupni.
Znanstvenici ističu da, iako je ova studija korisna za utvrđivanje prethodnih saznanja, javnost treba shvatiti kako je najvažnija njihova cjelokupna prehrana. Rizik od moždanog udara također ovisi o nekoliko različitih čimbenika, poput krvnog tlaka i razine tjelesne aktivnosti. Unatoč tome što je provedeno istraživanje utvrdilo da specifična hrana može biti povezana s rizikom od moždanog udara, autori studije naglašavaju kako je bitnije sagledati svoje prehrambene navike u cjelini. Uklanjanje jedne vrste namirnice iz prehrane, poput jaja, neće spriječiti moždani udar. Kako bi se smanjio rizik od moždanog udara, potrebno je usredotočiti se na pravilnu prehranu, održavanje tjelesne aktivnosti i praćenje krvnog tlaka te se, u slučaju sumnje na rizik od moždanog udara, obratiti liječniku.
